DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 366 Zakoni i normativne naredbe. Odredba kr. kotar, oblasti u Jaski od 13. lipnja t. g. broj 3604 glede tamanenja škodljivih zareznika izdana na sva obdinska poglavarstva i javne urede glasi: Prije 10 godina pojaviše se a hrastovih šumah širom naše domovine zareznici, koji kao gusjenice nanose neproojenjenu štetu narodnomu gospodarstvu, a razširiše se tako, da u njekili kotarih niti u šumu stupiti nije moguće. Te gusjenice pojaviše se prije godinu dana i u čitavom ovdašnjem kotaru, a ove godine razširiše se tako silno, da je treba oko utamanjenja sa svim silama nastojati, ako hodemo, da uzdržim o ne samo korist, koju nam šume nose, već i poljski prirod. Šumski ovi zareznici zovu se „Phal. bom. dispar," „Phal. bom. processionea" Pbal. bomb. neustria „Phal. bom. chrjsorrchoea" i Phalena tortrix viridiana. Iz jajeta ovih leptira izlaze gusjenice u proljeću t. j . u drugoj polovici mjeseca travnja ili poćetkom svibnja, to napadaju ne samo hrast, već i bukvu, brest, grabar, vrbe, a osobito rado napadaju i voćnjake, pa ako se pomnože u tolikoj mjeri, da im sve to nezadovoljuje hranu, tada napadnu i travu (sjenokoše), žito i kukuruzu, te mogu posvema uništiti nadu gospodara. Kraj toga djeluju te gusjenice i na zdravlje života čovjeka i blaga usljcd kršni h vlasi , koje prouzrokuju otekline i upale na tjehi i u tjelu (kroz usrkanje praha kršnih vlasi), a blago može podivljat! i pobjesniti. Ti insekti nanose šumi štetu, jer izžderu posvema list i cvjet a uništuju i najmladje granfiice rano u proljeću, čim se pupci otvaraju i lišće pokaže. Oglodanjem nanesena šteta nije pak tako malena, kako bi se to na prvi mah uzelo pogledom na to, što drveće za 1—2 mjeseca i opet po drugi put ozeleni; jer se oglodanjem ne gubi samo godišnji prirast, već drvo postane bolestno, grančice se suše, a ako se navale gusjenica svake godine u sve to većih mjerah pojavljuju, posuši se i stablo, i tako ne samo da nam vriednost šume propada, već ista može i sasma propasti. S druge strane uništuje nam žir, koji je više puta najglavniji dohodak i užitak, pa bilo to i stegnuto na izvan branjevina stojeće predjele, a prouzrokuje i smetanje kod proizvađjanja kulture sa žirom, pošto se mora kroz više godina čekati sa kulturom tamo, gdje se imade žirom saditi i pošumljivati. Proti umnožavanju pogibeljnih tih zareznika treba poprimiti shodna sredstva, pa si je ova kr. oblast za zadaću uzela — učiniti sve odredbe , za utamanenje gusjenice. — U koliko bi pako bilo moguće koristno upoznati se sa pojedinom vrsti navedenih glavnih zareznika, to se u kratko opisuje: 1. Phalena bombyx dispar ili „gubar" mužjak je na pol manji od ženke, — ticala (ili rožički) su manja i širje češljava (dlakasto) od ženkinih, a boje je smedje (mrko) bjele, dolnje krilo vise tamno. Tjelo mu je jednako debelo dugoljato sa dlakastom glavom. Gusjenica je i od ovih vrsti najdulja i deblja, i dugim dlakama obrašćena, duž sredine hrbta imade bieli trag, 6 pari crvenih i 5 pari modrih bradavica, koje se điele njekako u sredini hrbta. 2. Phal. bombyx processionea je malen leptir. Mužjak se razlikuje od ženke samo tim, što je manji, tjelo modro uže i dolnje krilo rumenkasto bielo, svietlo, dočim je kod ženke dolnje krilo i tjelo žutkasto-rumeno. Mužjak i ženke imaju po četiri ticala, od kojih su dolnja manja a kod mužjaka punija. |