DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 357 — 3200—3600 jasenika zarezati. Isto stablo može se 12—20 godina upotrebljivati, a svaka godine mora se prigotoviti novi zarez. Nakon toga vremena prestane sok curiti, a stablo se mora posjeći, da se opet pomladi. Takovo je drvo veoma prikladno za raznu domaću industriju, jer poradi izcjedjenoga soka postaje drvo gušće, čvršće i osobito elastično. Nakon 4—5 godine može se iznova mana proizvadjati iz mladih izboja, koji su već 6-7 ctm. debeli. Roneća mona t. j . onaj sok, koji osobito iz prvih zarezina drvlja mnogo iztiče, sabira se u Siciliji pomoću trieska u lišće biline, koja ondje u svakom jaseniku razleće i koja se zove „iico d´indra" (Cactus opantia). Ovo lišće je debelo i šuplje. Mana sabira se od 10 do 10 dana, izuzani kišovito vrieme, te se stavlja odmah u drvene škatulice i suši na suncu. Po tom se prebira i prehrana slaže u tanke daščane škrinjice i šalje u trgovinu. U trgovini prodaje se obično mana uz ove ciene po bečkom centu: cievna mana (Cenellata) za 250—270 for. kršna „ (Rottame) „ 135 —IGO for. roneća „ (Geraci) „ 83—115 for. III. Proizvađjauje mastića (Mastix). Nadalje dalo bi se po mojem nemjerodavnom mnienju u našem primorskom krasu uspješno uzgajati grmlje „Jude" Trišlja — Pistacia lentiscus), koja je svuda po kraškim branjevinam razsirena. Iz ove vrsti drveća proizvadja se na grčkih otocih, osobito na Chios-u u trgovini poznata smola ,Mastix" To je kristalizirani smolasti sok, što curi iz ozledjenih debala i grana Jude i na zraku otvrdne. Rabi osobito u Ijekarstvu, i za proizvod raznih i)redmeta toilette za gospodje, a plaća se 4´/2—0 for. po kilogr. Kod proizvadjanja te skupocjene smole postupa se posve onako, kako je gore opisano za proizvadjanje mane. Jedno odraslo stabalce daje na godinu 4 — 5 kila smole. Bolja vrst mastića jest zrnasta, većinom kolik grašak velika, žutkasta, prozirna, krhka; na prelomu je kano staklo svietla i prozirna. M. pl. B. Naše iugarstvo. Danas, gdje se je posvuda u čitavom svietu uvidjela zadaća šuma i šuniogojstva, radi činjenica, s kojih je obstanak šuma u pogledu narodno-gospodarstvenom za svaki narod i državu bitno pitanje, začele su državne vlasti velikimj |