DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 355
Kako da se nabave nova vrela privrede za žiteljstvo
hrvatskoga Primorja?


I. Uzgoj rujika.
Ruj (rhus cotinus, Sumach od Peruckenstraiich), kad bi se umno uzgajao,
mogao bi biti izdašno vrelo dohodka za stanovnike našega Primorja, što dokazuje
uzgoj rujika u Siciliji, gdje ga ima u samoj pokrajini Palermu do
22,825 hekt. zasadjeno. Ruj se umnožava položnicama (Ableger). Na jedan
hektar stane 21.200 mladica u razmaku od 0´62—0-70 mt., od kojih se dobiva
proizvoda u težini 1670—2135 kg.


Ova biljka uspjeva na plitkom krševitom tlu, dapače i na samoj pećini,
ali mu ne prija vlažno glinasto tlo.


U Palermu bijaše g. 1888. izvoz samlivenoga proizvoda rujeva 21,820,316
kg., a nesamlivenoga 3.120.524 kg., a srednja ciena za 100 kila bila je 28—30
lira (a 40 nov. u zlatu).


U Siciliji imade 16 parnih mlinova za mlenje rujevih proizvoda, a u njima
radi do 280 ljudi danomice 12 sati. Svake se godine samelje 380.000 vreća
(po prilici 23 milijuna kg.) i 28.000 buturfi, (Ballen, do 4V2 miliona kg.).


God. 1888. imao je rujev proizvod u Trstu ovu cienu:
istarski i dalmatinski . . . 10 —14´/2 for. 100 kila
tirolski (na fino samlivenog) . 8 —9´/a n n >i
„ (na krupno) „ . . 9V2-IOV2 „
veronski 7—9´/a „ „ „
Na fino samliven je zato jeftiniji, jer mu se obično primjesa lišća od


jedne vrsti kalinovke (Viburnum lantana) i jedne vrsti risovke (Vaccinium
vitis idaea).


Ruj bi trebalo svake treće godine i to u kolovozu obrezavati vinjakom
(Rebmesser) gladko, što više pri zemlji, jer se je tim načinom nadati vrlo
dobrom izboju.


Odrezano stavlja se u svežčiće ili vrećice i tako se, odstraniv doma krupnije
grančice, suši na prostom zraku, po tom stuče i prorešeta.


Lišće i nježniji izboji prodavaju se u tuzemstvu kožarima za strojbu
(Gerben) ovčjih koža, a za inozemsku prodaju treba prorešetani proizvod u
posebnih stupah stući na sitno kao melju i u vrećicah odpremiti.


Kora rujeva prodaje se zelena; takova kupcima na sitno izrezana i preknhana
rabi za bojadisanje svile. Kora imade u trgovini dosta dobru cienu.
Nekoji običavaju samo lišće osušiti, na sitno stući te ju kao t, zv. „foglietta"
za crno bojadisanje pamuka uz dobru cienu prodavaju.
Osobito u južnom Tirolu je toj običaj. Ondje se proizvadja godimice do


35.000 ct. pod imenom „sumaco´ („Schmack").