DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 349 — Zaključujuć ovo kratko obrazloženje želimo, da nacrt osnove nadje uvaženog odziva i kritike u našoj zemlji, te da kod preustrojstva šumarske struke posluži mjerilom, a mi ćemo svakoj točki ustanove sa svakog gledišta obširnijeg razlaganja, crpljena mnogogodišnjim izkustvom na istinitih činjenicah, u svako doba rado pružiti. Žirovina i prodaja svinja u god. I889|90. Oborine meteorologične kao snieg, kiša, tuča, grašica i rosa izvanredno djeluju na organičnu produkciju i raztvaranje tla u hranive čestice, zato i jesu već do danas višegodišnji podatci meteorologičkih promatranja šumaru i gospodaru od velike koristi, a vidit ćemo i po samu trgovinu. Velike gromade sniega u planinah reguliraju tečajem proljeća i ljeta: kiše, tuče, grašice i rose i mi već po tom izvjestno nagadjamo, da će iza mnogoga sniega u ravnicah i dolinah ijrevlažno biti i da će u najnižjih Uvađah, jer su premokre i prehladne, malo siena uroditi, a obratno na uzvišenijih sienokošah Iza ovakove zime veselit će se dakle prihodu siena goranin, a stanovnik ravnice će kuburiti. Oranice na brežuljcih ili propustnom pjeskovitom tlu dobro će radjati, al će naopako proći onaj gospodar, koji je takve godine zasadio n. pr. krumpir u ravnom položaju ili nepropustnom žilavom tlu — već prije dozrelosti će trunuti. Šumar imati će tim veći prirast drva, pa i ploda, što je jedno od drugog ovisno, a tako isto i voćar u godini iza velikoga sniega, čim su njegove sastojine na sušem tlu, bilo to poradi položaja ili sastavine tla, a po tom i obratno. Znamo pak, da su šume vazda iza krčenja ratara ostajale na nepristupnijih i višjih položajih i s toga možemo zaključiti, da je poprječno šumski prirast i plodorod upravo one godine najveći, kada gospodar (ratar) o prevelikoj vlagi govori. Zima g. 1888/9. bila je po ratara vrlo povoljna, što nam dokazuju dovoljne proljetne, pa evo i ljetne kiše s ostalimi oborinami, a i sve one šume, koje leže izpod 150—200 metara relativne visine, imati će ove godine eminentan prirast drva i ploda, a koje više leže, tek poprječno onaj godišnji dohodak, kako to u srednjih godinah nalazimo. Priroda stvorila je zakon, da je u dotičnoj godini i životinjski razvitak mnogobrojniji, čim je obilniji vegetabilni proizvod, pa zato nam je i ova godina izim ostalih kukaca, leptira, miševa, zečeva, trćaka itd. i nemilu životinjicu t. j . gubara u neizmjernom broju donijela. 24 ^/:- ^^ -^ -J/T |
ŠUMARSKI LIST 8/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 350 — Ovaj po šumu štetni leptir daleko je po svojoj gusjenici u našoj domo vini veću štetu nanesao, nego je to kadra učiniti vinogradarom filoksf ra ili vinska medljika. Gubarova gusjenica obrstila je lišće do gola, po svih podravskih i po savskih šumah, lišivši ovako drveće onoga stroja, knji glavno hranivo upodablja stablu i plodu. Naravno je, da možemo i prirast obrštenoj šumi u razdobju, dok gola stoji, označiti ništicom, a plodorod t j. žirovina sva kako je ništica. (Ova bi godina vrlo prikladna bila zato, da se ustanovi gubitak prirasta poradi pomanjkanja lišća!) Prema do sada tumačenim pojavima u prirodi mogli bismo s pomoću meteorologičkih podataka doći i do zaključka, zašto je upravo godina 1888/9. obilnom bukvicom urodila, jer znamo da upravo bukvica leži iznad 150 metara relativne visine. S toga su nam i šumski miševi na miliarde eto proljetos urodili, a možemo u tom naći i razlog, zašto nam gubareva gusjenica ne do dijavaše ove godine u lužnjacih, kitnjacih i gradjenicih . , ., koji zauzeše šu mišta iznad 200—300 metara absolutne visine. Mi u tih položajih i vrstih hrastovih šuma nalazimo ćak do najvećih vrhunaca gubarevu gusjenicu n. pr. na vrh Kapovca, Psunja, Fruške gore. Bila, Garića, Sljemena i Kalnika, al samo toliko, da nam na plodorod ne će štetno uplivati. No čudnovato je, da tu gusjenicu i ovdje tim rjedje nalazimo, čim su položaji šumišta viši ili još točnije označeno: „Gdje je ovogodišnja proizvodnja šumišta obilnija, ondje i veći broj gu bareve gusjenice nalazimo." Vračajuć se sada na moj naslov zaključujem, da će nam u Hrvatskoj i Slavoniji za žirenje preostati samo hrastove šume (bukvice ne ima nigdje) u požeškoj dolini izmedju Dila — Krndije — Psunja i Papuka, nešto izpod Fruške gore, izpod Psunja, te izpod Bila od Slatine do Koprivnice; nadalje i/pod Garić-vrha, Sljemena i Kalnika ili ako to u površju označimo, circa 150—200000 jutara, a po jutru prema bonitetu, nadajmo se dohodku od 2 — 8 hektolitra (reducirano jutro na čisti hrastik i sklop l´O). U razdobju, kad sam ovaj člančić sastavio, počeo je osobito cerov žir opadati, pa nješto manje kitnjakov i gradjenov žir, a najmanje lužnjakov i to u požežkoj županiji, svakako poradi velike sunčane pripeke, koja već mjesec dana iza vlažnog proljeća abnormalno tlo suši, a i jednom jakom hladnom kišom je to pospješeno bilo. Mi smo šumari riedko kada polučili odštetu za žirovinu po 1 hektolitru više od 10 — 50 novčića; prem da znamj, da se efektivna vriednost hr.miva napram raži, računa kao 0´4: 1-0 i da bi nam se po ovom računu tek tada žirovina razmjerno naprotiv ratarskom proizvodu pravedno odštetila, kada bi nam užirena svinja odplatila 1 hektolitar sa 1 —1"50 for. |