DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 289 -pođpiino
siidara sa svimi lih na racionalno gospodarenje smjeraj
ući )!i uvjetima.
U diedećem ćemo pojedince njeka glavna načela iztaknutL


Ustanove gkde pomnog azgojn.


Uredbe naše glede šumskog uzgoja moraju podpuno odgovarati po>stojećim
ođnosajim šumskiu), izkust.vu, koje smo crpili pod raznim nijestnii.n okolnostima
ter i znanstvenim ustanovama.


ITreditelj Auma pokazati će ii tom svojstvu svoju osobitu vještinu točnim
i obzirnim izradjivanjem gospođarstvenils osnova. Glavna zadaća je dakle, da
razdielirtio šume u primjerne gospodarstvene jedinice, da odredimo
pomno vrst uzgoja i dobu obhodnje, uvrstiv šumske dielove u pojedina
gospodarstvena razdobja obzirom na uredjenje d obni h raz red a i
red sjećnje, ustanoviv nadalje najbolji te svrsi gospodarenja šuma odgovarajući
način pomladjivanja, bud naravno, bud umjetno.


Doćim smo u prednavedenom glavna načela ustanovili, kojim se najveća
pozornost obratiti ima; navesti ćemo u daljnoj razpravi one pogrieške, koje bi
doduše teoretićki naobražen, nu u praksi još nevješt taksator počiniti mogao
pri ižvadjanju uredjenja šumfi, a kojih se pogriešaka čuvati treba:


1. Velike i omašne gospodarstvene jedinice olalikotiti će prividno posao
i ujednostručiti doduše naše gospodarenje, ter se takovo razredjenje mnogim
taksatorom svidja. S druge strane moramo u načelu biti proti tomu. Evo razloga:
Tim načinom razredbe dobit ćemo razmjerno znatne sjećine, nemožemo
lahko polučiti postupnost dobnih razreda a otežćati ćemo si uvrstbu porastlinS,
u pojedina razdobja uporabe= Nadalje nesmijemo s viđa pustiti, da će nam
pregled i neobhodno potrebita toćna kontrola glede dobljenih drvnih gromađa
kod prostranih sjecina manjkati, na koju okolnost mora se n šumskom gospodarstvu
osobito obzir uzeti.
2. Kod ustanovljenja vrsti uzgoja i dobe obhodnje ima nam u
prvom redu mjerilom služiti vrst drveća, doba porastline i stojbina šume, a
nuz to drvarsko-trgovački ođnošaji i ina prođja, osobito mjestne potrebštine i
razni zahtievi za drva u dotičnoj okolici-
Kod šumah, u kojih se potrajno već u načelu gospodariti mora, kao što
su to baš šume državne, imovnih i urbarialnih obćina, zatim raznih moralnih
korporacija i t. d., moramo dobu obhodnje razmjerno ustanoviti tako, da nam
odgovara smjeru gospodarenja, kojem su upitne šume sbilja i namienjeae. Kod
ovih šuma n. pr. skratiti dobu obhodnje s kojekakvih niomentano nastavših
prodajnih obzira, da se tim povisi prihod šumski, značilo bi u nazad baciti
cielo gospodarenje, a po trajni prihod iluzornim učiniti. Nadalje nije u
redu, da se već ustanovljena vrst uzgoja, koji se je u ostalom sasvim
umjestnim tečajem vremena ukazao, s već prije navedenih razloga napusti
ter u drugu vrst pretvori. Za takove u šumsko gospodarenje zamašne zasje