DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 289 -pođpiino siidara sa svimi lih na racionalno gospodarenje smjeraj ući )!i uvjetima. U diedećem ćemo pojedince njeka glavna načela iztaknutL Ustanove gkde pomnog azgojn. Uredbe naše glede šumskog uzgoja moraju podpuno odgovarati po>stojećim ođnosajim šumskiu), izkust.vu, koje smo crpili pod raznim nijestnii.n okolnostima ter i znanstvenim ustanovama. ITreditelj Auma pokazati će ii tom svojstvu svoju osobitu vještinu točnim i obzirnim izradjivanjem gospođarstvenils osnova. Glavna zadaća je dakle, da razdielirtio šume u primjerne gospodarstvene jedinice, da odredimo pomno vrst uzgoja i dobu obhodnje, uvrstiv šumske dielove u pojedina gospodarstvena razdobja obzirom na uredjenje d obni h raz red a i red sjećnje, ustanoviv nadalje najbolji te svrsi gospodarenja šuma odgovarajući način pomladjivanja, bud naravno, bud umjetno. Doćim smo u prednavedenom glavna načela ustanovili, kojim se najveća pozornost obratiti ima; navesti ćemo u daljnoj razpravi one pogrieške, koje bi doduše teoretićki naobražen, nu u praksi još nevješt taksator počiniti mogao pri ižvadjanju uredjenja šumfi, a kojih se pogriešaka čuvati treba: 1. Velike i omašne gospodarstvene jedinice olalikotiti će prividno posao i ujednostručiti doduše naše gospodarenje, ter se takovo razredjenje mnogim taksatorom svidja. S druge strane moramo u načelu biti proti tomu. Evo razloga: Tim načinom razredbe dobit ćemo razmjerno znatne sjećine, nemožemo lahko polučiti postupnost dobnih razreda a otežćati ćemo si uvrstbu porastlinS, u pojedina razdobja uporabe= Nadalje nesmijemo s viđa pustiti, da će nam pregled i neobhodno potrebita toćna kontrola glede dobljenih drvnih gromađa kod prostranih sjecina manjkati, na koju okolnost mora se n šumskom gospodarstvu osobito obzir uzeti. 2. Kod ustanovljenja vrsti uzgoja i dobe obhodnje ima nam u prvom redu mjerilom služiti vrst drveća, doba porastline i stojbina šume, a nuz to drvarsko-trgovački ođnošaji i ina prođja, osobito mjestne potrebštine i razni zahtievi za drva u dotičnoj okolici- Kod šumah, u kojih se potrajno već u načelu gospodariti mora, kao što su to baš šume državne, imovnih i urbarialnih obćina, zatim raznih moralnih korporacija i t. d., moramo dobu obhodnje razmjerno ustanoviti tako, da nam odgovara smjeru gospodarenja, kojem su upitne šume sbilja i namienjeae. Kod ovih šuma n. pr. skratiti dobu obhodnje s kojekakvih niomentano nastavših prodajnih obzira, da se tim povisi prihod šumski, značilo bi u nazad baciti cielo gospodarenje, a po trajni prihod iluzornim učiniti. Nadalje nije u redu, da se već ustanovljena vrst uzgoja, koji se je u ostalom sasvim umjestnim tečajem vremena ukazao, s već prije navedenih razloga napusti ter u drugu vrst pretvori. Za takove u šumsko gospodarenje zamašne zasje |