DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 325 — ; riti pojam o jednom pogledu na tu dvorani!. Ne treba istom spominjati, da su nutarnje stijene natrpane velikim množtvom predmeta, koji se odnose na eksploataciju drva, s uzorcima raznih industrija, s orudjem za razne fabrikacije i t. d. Ne zaboravimo nekoliko kostumiranih lugara. Tri su stvari, nama se čini, najviše privlačile obćinstvo, i to: 1, Radnje oko ošumljivanja i reguliranja bujica. Te su radnje bile poduzete u Combe đe Peguieres, blizu CautefetS, (u Visokim Pirenejima). Slikar je veoma lijepo i vjerno prikazao pojedine radnje tako, da si čovjek može stvoriti pojam o pogibeljima ovoga poduzeća i o pogledu s pirinejskih kos^. Nacrta, fotografiji i profili imade u izobilju te su veoma zanimivi, no nitko ih ne gleda. Nacrti su crtani u mjerilu 1: 500. 2, Radnje iste vrste, koje su poduzete u perimetru bujice Riou-Bourđeaux, u dolini F Ubaye (u Nizkim Alpama). U sriednjoj su dvorani predmeti iste vrste, koji prijašnje nadopunjuju. 3, Radnje u perimetru bujice Bourqe t (u nizkim Alpama). Ove dvije posljednje slikaiije nisu tako prijatna pogleda kao ona prva. To je sasma naravno: tamo nam se prikazuju Pireneji, koji su jošte malo zeleni, a ovdje smo u golim golcatini Alpama. Ova glavna razlika veoma je dobro predočena. Nemojmo ostaviti prizemlja ne spomenuvši dražestnoga vodoskoka na uglu paviljona i bassina, koji je naprotiv ovih malo čas spomenutih panorama radnja. ´ Na rubu bassina postavljen je mramorni kip, koji prikazuje mladića, gdje se igra sa žabom. Po našem sudu mjedena statua bila bi ukusnija. Njekoliko jelenii, veprovšt i drugih šumskih životinja, ne izpustiv dapače ni orla, zaodjenuto je novim životom, hvala umjetnosti nađjevanja, i krasi šumski paviljon podaj ući mu osobiti biljeg. Uzpnemo li se u prvi sprat, naći ćemo tamo: sbirku sjemenja, škodljivih zareznika, uzoraka prerazličitih vrsti drveća i t. d. Imade i šumskih mapa. Medju ovima se osobito iztiče mapa francuzkih šuma, koja je izradjena po nalogu ministra poljodjelstva. Na toj su mapi đominijalne šume obojadisane tamnozeleno, obćinske žuto, a privatne svjetlocrveno. Odtuda dolazi, da pogledavši državne i obćinske šume, državne gotovo i vidjeti nije. Privatne ti šume posvuda padaju u oči poradi svoje svjetlocrvene boje: one dominiraju nad svima ostalima. To su svakako i zaslužile; nisu li nas one spasio od poplavS,! .. . Ne gospodari li se u njima bolje i umnije nego u državnim šumama, gdje se još uviek vodi zastarjelo gospodarstvo visoke šume! Čast dakle privatnim šumama! Očekujemo, da će privatne šume potaknuti državu, da prema njima svoje uredi, što u ostalom nije tako težko: treba samo sjeći, samo se ne treba u ostalom prenagliti, pa to se već i počelo, kako se pogovara. " (Nastavit 6e se). |