DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 325 — ;
riti pojam o jednom pogledu na tu dvorani!. Ne treba istom spominjati, da su
nutarnje stijene natrpane velikim množtvom predmeta, koji se odnose na eksploataciju
drva, s uzorcima raznih industrija, s orudjem za razne fabrikacije
i t. d. Ne zaboravimo nekoliko kostumiranih lugara.


Tri su stvari, nama se čini, najviše privlačile obćinstvo, i to:


1, Radnje oko ošumljivanja i reguliranja bujica. Te su radnje bile poduzete
u Combe đe Peguieres, blizu CautefetS, (u Visokim Pirenejima).
Slikar je veoma lijepo i vjerno prikazao pojedine radnje tako, da si čovjek
može stvoriti pojam o pogibeljima ovoga poduzeća i o pogledu s pirinejskih
kos^. Nacrta, fotografiji i profili imade u izobilju te su veoma zanimivi, no
nitko ih ne gleda. Nacrti su crtani u mjerilu 1: 500.


2, Radnje iste vrste, koje su poduzete u perimetru bujice Riou-Bourđeaux,
u dolini F Ubaye (u Nizkim Alpama). U sriednjoj su dvorani predmeti
iste vrste, koji prijašnje nadopunjuju.


3, Radnje u perimetru bujice Bourqe t (u nizkim Alpama). Ove dvije
posljednje slikaiije nisu tako prijatna pogleda kao ona prva. To je sasma
naravno: tamo nam se prikazuju Pireneji, koji su jošte malo zeleni, a ovdje
smo u golim golcatini Alpama. Ova glavna razlika veoma je dobro predočena.


Nemojmo ostaviti prizemlja ne spomenuvši dražestnoga vodoskoka na
uglu paviljona i bassina, koji je naprotiv ovih malo čas spomenutih panorama
radnja. ´ Na rubu bassina postavljen je mramorni kip, koji prikazuje mladića,
gdje se igra sa žabom. Po našem sudu mjedena statua bila bi ukusnija.


Njekoliko jelenii, veprovšt i drugih šumskih životinja, ne izpustiv dapače
ni orla, zaodjenuto je novim životom, hvala umjetnosti nađjevanja, i krasi
šumski paviljon podaj ući mu osobiti biljeg. Uzpnemo li se u prvi sprat, naći
ćemo tamo: sbirku sjemenja, škodljivih zareznika, uzoraka prerazličitih vrsti
drveća i t. d.


Imade i šumskih mapa. Medju ovima se osobito iztiče mapa francuzkih
šuma, koja je izradjena po nalogu ministra poljodjelstva. Na toj su mapi
đominijalne šume obojadisane tamnozeleno, obćinske žuto, a privatne svjetlocrveno.
Odtuda dolazi, da pogledavši državne i obćinske šume, državne gotovo
i vidjeti nije. Privatne ti šume posvuda padaju u oči poradi svoje svjetlocrvene
boje: one dominiraju nad svima ostalima. To su svakako i zaslužile; nisu li
nas one spasio od poplavS,! .. . Ne gospodari li se u njima bolje i umnije
nego u državnim šumama, gdje se još uviek vodi zastarjelo gospodarstvo visoke
šume! Čast dakle privatnim šumama! Očekujemo, da će privatne šume potaknuti
državu, da prema njima svoje uredi, što u ostalom nije tako težko:
treba samo sjeći, samo se ne treba u ostalom prenagliti, pa to se već i počelo,
kako se pogovara. " (Nastavit 6e se).