DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 318 —


(lane ko;^icc najrarlje sadržavaju. Malo težja je stvar kod lova na patke. Pas
o\die mora vijati i plivati, s toga se prije svega Čuvajmo, da mladoga psa nepivnapinjenio,
kroz žto mu nebi samo volju oduzeli, nego bi mu i tjelesno
škodili.


Tustimo ga dakle prije svega tražiti u visokoj mokroj travi, siti, u obće
u inlnki i ro^ozit^tu, a primi od njega i ovdjo sve zahvalno, što nam on iz
vlastitoga nagona donese.


U vode i obale, obrastle gustimi jalšicima i visokimi rogozima, u kojih
\):vi čas vijati cas plivati mora, vodimo ga istom onda, kada mu je tielo za
ovakove naporne radnje doraslo i samo za sunčanih liepih srpanjskih dana. Mi
sami za lov u vodi dobro obučeni, moramo pratiti u početku psa u ovom težkom
terrainu koliko moguće dalje, a pri tom ga bodriti na traznju i pUvanje. Padne
li jedan komad divljači, to ju mora mlađi pas naći i apportirati, a za to se
pj-eporučuje imati u početku u blizini čamac, pomoću kojega, ako je nuždno,
može se put psn do pale divljači pokazati.


Imamo li n])ijena divlja patku, to ju npotrebimo na isti način, kao u polju
prepelicu, za da se psetu „apportiranje" „divljači", i „travnja" izgubljenog
čim bolje učvrsti.


Pitome patke za to upotrebiti ne preporučuje se. Ostanimo uvjek bliže
prirodi i upotrehimo svaku zgodu, koja nam ^e za obuku prui^j i pas će od
mnoge mane sačuvan biti, koja bi inače dosta tereta nanieln.


Ovim bi dovrAio drugo poglavje o obuki ptičara, a treće poglavlje, buduć
kod uas veoma slabo uporabivo, ostavljam za sada in suspenso do bolje zgode,
kada će mi se prilika pružiti, da i o tom koju rečem.


Velimir Stanković.


Vom Mittelwald zum Hochwald.


Plabilitationsschrift von đr. Liidwig Jaegeir.


Sto se tiče postanka srednje šume, moglo bi se pomisliti, da je ista iz
nizke šume proiztekla; no to su, veli pisac, samo riedki slučajevi, srednja šuma
ponikla je priebornom sječom, te već n srednjem vieku vrlo razprostranjena
bila, dakle a doba, kad se o visokoj šumi još ništa znalo nije. Koncem 16.
stoljeća razvila se je pravilna srednja šuma, a pretvorba iste u visoku šumu,
započela je koncem prošastog i početkom ovoga vieka.


Za ovim dolaze statističua data o srednjoj šumi u Njemačkoj, iz kojih
pisac sliedece zaključke crpi:


1. D gospodarstveno povoljnom stanju uzih´žala se je srednja šuma samo
na izvrstnim stojbinama, osobito na naplavljenom zemljišl-.n riečjiih nizina.
2. Glavna vrst drveta srednje šume jest hrast
3. Većina srednjih šuma nalazi se za sada u rukama opština.