DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 318 — (lane ko;^icc najrarlje sadržavaju. Malo težja je stvar kod lova na patke. Pas o\die mora vijati i plivati, s toga se prije svega Čuvajmo, da mladoga psa nepivnapinjenio, kroz žto mu nebi samo volju oduzeli, nego bi mu i tjelesno škodili. Tustimo ga dakle prije svega tražiti u visokoj mokroj travi, siti, u obće u inlnki i ro^ozit^tu, a primi od njega i ovdjo sve zahvalno, što nam on iz vlastitoga nagona donese. U vode i obale, obrastle gustimi jalšicima i visokimi rogozima, u kojih \):vi čas vijati cas plivati mora, vodimo ga istom onda, kada mu je tielo za ovakove naporne radnje doraslo i samo za sunčanih liepih srpanjskih dana. Mi sami za lov u vodi dobro obučeni, moramo pratiti u početku psa u ovom težkom terrainu koliko moguće dalje, a pri tom ga bodriti na traznju i pUvanje. Padne li jedan komad divljači, to ju mora mlađi pas naći i apportirati, a za to se pj-eporučuje imati u početku u blizini čamac, pomoću kojega, ako je nuždno, može se put psn do pale divljači pokazati. Imamo li n])ijena divlja patku, to ju npotrebimo na isti način, kao u polju prepelicu, za da se psetu „apportiranje" „divljači", i „travnja" izgubljenog čim bolje učvrsti. Pitome patke za to upotrebiti ne preporučuje se. Ostanimo uvjek bliže prirodi i upotrehimo svaku zgodu, koja nam ^e za obuku prui^j i pas će od mnoge mane sačuvan biti, koja bi inače dosta tereta nanieln. Ovim bi dovrAio drugo poglavje o obuki ptičara, a treće poglavlje, buduć kod uas veoma slabo uporabivo, ostavljam za sada in suspenso do bolje zgode, kada će mi se prilika pružiti, da i o tom koju rečem. Velimir Stanković. Vom Mittelwald zum Hochwald. Plabilitationsschrift von đr. Liidwig Jaegeir. Sto se tiče postanka srednje šume, moglo bi se pomisliti, da je ista iz nizke šume proiztekla; no to su, veli pisac, samo riedki slučajevi, srednja šuma ponikla je priebornom sječom, te već n srednjem vieku vrlo razprostranjena bila, dakle a doba, kad se o visokoj šumi još ništa znalo nije. Koncem 16. stoljeća razvila se je pravilna srednja šuma, a pretvorba iste u visoku šumu, započela je koncem prošastog i početkom ovoga vieka. Za ovim dolaze statističua data o srednjoj šumi u Njemačkoj, iz kojih pisac sliedece zaključke crpi: 1. D gospodarstveno povoljnom stanju uzih´žala se je srednja šuma samo na izvrstnim stojbinama, osobito na naplavljenom zemljišl-.n riečjiih nizina. 2. Glavna vrst drveta srednje šume jest hrast 3. Većina srednjih šuma nalazi se za sada u rukama opština. |