DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 28?´ Kojih se načela valja držati pri provedbi radnji oko uredjenja šuma? Svaki vrstan i svjestan šumar mora o tora nastojati, da si u glavnom najprije uredi po iiačelih umnoga šumarenja svoje gospodarstvo. Izabrasmo si dakle pod gornjim naslovoin razpravu, da predočimo s lih praktičnoga gledišta našim cienjenim čitateljem, kojim pravcem valja nam udariti, da provedemo radnje, tičuće se uredjenja našili šuma. Pri tom ima se osobito obzir uzeti, da ustanovljenje prihoda šumskog i inih gospodarskih prilika osnujemo na podpuno sigurniii podatcih. To ćemo polučiti, ako uredimo naše šume temeljem znanstvenih uputa prama mjestnim okolnostim i prama svim ostalim priiikam šuma savjestno i svom mogućom opreznošću. Način pako samog uredjenja ima biti jednostavan , u svom sadržaju pregledan i dosliedan, ter svakomu, dapače manje znanstveno naobraženom šumaru, razumljiv i pristupan. Opazismo u više slučajevah, da se mnogi služe pri ustanovljenju takovih načina kojekakvim suvišnim okoHšanjem i mudrovanjem, upuštajuć se u daleka razglabanja; ovo potonje moramo u svih slučajevih izbjeći. Ako je tečajem vremena nuždno, da moramo od već ustanovljene gospodarstvene osnove poniešto skrenuti obzirom na možebiti nastavše vanredne okolnosti, to ćemo gledati takove promiene u gospodarstvu izravnati, đržeć se pri tom vazda glavnih načela. Tada moramo dakako etat prama faktičnim r e s u 11 a 10 m gospodarenja k o n t r o 1 o v a t i i dogodice izpravljati izjednačenja radi. Neka je šnmsko gospodarenje još tako točno uredjeno, to nam so.ipak neće sudarati podatci, dobljeni tada iz dotičnih gospodarstvenih razreda. Zato se imaju voditi pregledno knjige, a po njih ćemo opaziti, što nam je potrebito malo po malo za nadopuniti i izpraviti prigodom periodičkih revizija gospodarenja, koli glede osnove uredjenja toli i glede etat a. tJredjenje svake šume mora se dakle osnivati na dovoljno sigurnih podlog ah, t j . imaju se u tu svrhu sve na prihod odnoseće se okolnosti točno iztražiti i ustanoviti. U prvom redu imamo nastojati, da nara je izmjera šumn čim točnije obavljena i šume stalni mi medjami na licu mjesta označene. Navadno postoji već katastralna izmjera, koja se za podlogu uzeti može. TJ glavnom mora nam obseg šinna biti sasvim točno izmjeren i oniedjašen, ter površina šumskih komplexa obračunana. lUljne razdieljenje već po obsogu mapiranih šuma u distrikte, odsjeke, pododjele i još u manje čestice prama potrebi, kako to zahtievaju Rospodar stvene prilike porastlina, obzirom na vrst uzgoja i drveća, na dobu i stoj binu šume, obaviti ćemo takodjer u koliko moguće sigurno, nu ipak se pri tom ne traži pedantna točnost-^^er kako gore naveđosmo, imamo već i |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
.— 23S — onako točnu izinjorn po obs^gu i obračun površine šumskoga kompleksa; te nam ^´iede unutarojeiza podieljeuja šume dovoljne podotke pruža izmjera s šum. sjevernicom, uredjeuom već u tu svrhu. Kaziumie se takodjer, da treba unutarnje razdieljenje šuuie označiti na licu mjesta bud prosjekami, gdje je to od potrebeJmenito u ravnicali, bud se poslužiti naravskimi nu-Hljami, kao što su to nalazeći se putovi, grebeni, drage, potoci i t. d., glavne pako toćke takovoga razdieljenja obilježiti ćemo vidljivim bumovima, stupovima od drva ili kamena, ter grabama. Opaziti nara je ovdje takodjer, da je ii gospodarstvu, gdje je to iole moguće, od velike važnosti, da vanjski obscg šuma grabarai potegnemo. Tim ćemo si osigurati stalne i nepomične medje oko sve šume, a prcpriečit ćemo krčenje šumskoga tla, Prociena drvne gromađe i iztraživanje prirasta treba da se preduzme, u koliko nam to vrieme i na razpolaganje stojeći troškovi do- l>u>.taju, približno točno. Način samog izvedenja upriličiti ćemo sasvim pri- Tujerno okolnostima dotičniJi šuma, a u koliko moguće udariti ćemo tu jednostavnim načinom, postupati pako pri tom savjestno i točno. U prvom redu treba preduzeti taj važan posao lib u starijih porastlinah, koje se imaju do skoro sjeći i rabiti, a svakako ćemo se po mogućnosti poslužiti s podatcima, dobljenim od prije izvedenih sjeenja, nipošto se pako upuštati u potanko razvrstanje raznili sortimenta, što je mučan posao a nepruža nam ipak točnih rezultata. poznato je dobro u praksi, da se prociena drvne gromade u velike nikako nemože tako točno obaviti, a još manje se može sigurna prociena prirasta polučiti. Baš ova okolnost mora izkusnom taksatoru i urcditelju šuma biti mjerilom, dapače služiti mu načelom, da kod svojega posla nerabi takove načine prociene, koji se os?iivaju lih na drvnoj gromađi, nalazećoj se u šumi ili samo na prirastu, kao što to više iii manje biva kod metode razšestarcnja na gromade i kod ostalih tako zvanih obličnih metoda. U ovoj potonjoj okolnosti leži pako glavni razlog, s kojega si ove metode unatoč svojega svestranog i temeljito teoi´etičkog obrazloženja neprokrčiše još put u praksi ili se vremenom neodržaše, gdje bijahu uvedene. Nadalje nam se ukazuje prilično dvojbenim činbenikom medju raznimi okolnosti i ustanovljenje dobroto stojbinske. ./Vkoprem nam je potonja potrebita, da ustanovimo bai" približno poi´azdieljenje jednakoga periodičkoga prihoda, a nadalje da se up(vrabom skrižaljka prirasta upriliči prociena prihoda za kasnija razdobja; to ipak nesmijemo ])rednavedenom činbdaiku ustupiti glavni upliv pri našib radnjah. Ista okolnost postoji takodjer, kada rabimo postupak sa ste gnutim površinama. Moi´amo ovdje nadalje spomenuti, da treba sve vanjske šumske odnošoje pomm:) prosuditi i ustanoviti. To se tiče naročito šumskih služnosti, koje u velike uplivaju na cielo šumsko gospociarenje. Točno prosudjenje takovih okol nosti nuzdao je već s togu glavnog razloga, da nam se uvedjcnjo sunita |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 289 -pođpiino siidara sa svimi lih na racionalno gospodarenje smjeraj ući )!i uvjetima. U diedećem ćemo pojedince njeka glavna načela iztaknutL Ustanove gkde pomnog azgojn. Uredbe naše glede šumskog uzgoja moraju podpuno odgovarati po>stojećim ođnosajim šumskiu), izkust.vu, koje smo crpili pod raznim nijestnii.n okolnostima ter i znanstvenim ustanovama. ITreditelj Auma pokazati će ii tom svojstvu svoju osobitu vještinu točnim i obzirnim izradjivanjem gospođarstvenils osnova. Glavna zadaća je dakle, da razdielirtio šume u primjerne gospodarstvene jedinice, da odredimo pomno vrst uzgoja i dobu obhodnje, uvrstiv šumske dielove u pojedina gospodarstvena razdobja obzirom na uredjenje d obni h raz red a i red sjećnje, ustanoviv nadalje najbolji te svrsi gospodarenja šuma odgovarajući način pomladjivanja, bud naravno, bud umjetno. Doćim smo u prednavedenom glavna načela ustanovili, kojim se najveća pozornost obratiti ima; navesti ćemo u daljnoj razpravi one pogrieške, koje bi doduše teoretićki naobražen, nu u praksi još nevješt taksator počiniti mogao pri ižvadjanju uredjenja šumfi, a kojih se pogriešaka čuvati treba: 1. Velike i omašne gospodarstvene jedinice olalikotiti će prividno posao i ujednostručiti doduše naše gospodarenje, ter se takovo razredjenje mnogim taksatorom svidja. S druge strane moramo u načelu biti proti tomu. Evo razloga: Tim načinom razredbe dobit ćemo razmjerno znatne sjećine, nemožemo lahko polučiti postupnost dobnih razreda a otežćati ćemo si uvrstbu porastlinS, u pojedina razdobja uporabe= Nadalje nesmijemo s viđa pustiti, da će nam pregled i neobhodno potrebita toćna kontrola glede dobljenih drvnih gromađa kod prostranih sjecina manjkati, na koju okolnost mora se n šumskom gospodarstvu osobito obzir uzeti. 2. Kod ustanovljenja vrsti uzgoja i dobe obhodnje ima nam u prvom redu mjerilom služiti vrst drveća, doba porastline i stojbina šume, a nuz to drvarsko-trgovački ođnošaji i ina prođja, osobito mjestne potrebštine i razni zahtievi za drva u dotičnoj okolici- Kod šumah, u kojih se potrajno već u načelu gospodariti mora, kao što su to baš šume državne, imovnih i urbarialnih obćina, zatim raznih moralnih korporacija i t. d., moramo dobu obhodnje razmjerno ustanoviti tako, da nam odgovara smjeru gospodarenja, kojem su upitne šume sbilja i namienjeae. Kod ovih šuma n. pr. skratiti dobu obhodnje s kojekakvih niomentano nastavših prodajnih obzira, da se tim povisi prihod šumski, značilo bi u nazad baciti cielo gospodarenje, a po trajni prihod iluzornim učiniti. Nadalje nije u redu, da se već ustanovljena vrst uzgoja, koji se je u ostalom sasvim umjestnim tečajem vremena ukazao, s već prije navedenih razloga napusti ter u drugu vrst pretvori. Za takove u šumsko gospodarenje zamašne zasje |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^ 2D0 — cajuće prolfiiene raoraju veoma n\Mi razlozi govoriti, koji su sasvim opravdani ua temelju svili iia to pitanje uplivajaćih faktora, 3. Nesmijemo se prenagliti, da u svrliii postigimća urednoga stanja šuBie, ter uredjenja dobnih razreda u sto kraćem roku nvadjamo kojekakve novotarije glede vrsti uzgoja porastliiifi, koje stoje u očitom protiislovju s odnoSajima žunifi i s izkustvom, crpljenim na različitim mjestima. U potonjem smjeru treba se čuvati u slučaju naumljene pretvorbe uzgoja u drugu koju vrst, da tu pretvorbu neprovadjamo u kratkom roku. To se tiče imenito, ako se hoće n. pr. visoku šumu pretvoriti u srednju ili nizku šumu, ili pako obratno. U ovakovih slućajih je mjerodavna vrst drva i doba porastlice, ter ostali zahtjevi i uvjeti gospodarenja. Nadalje nije umjestno stanovite uredbe glede sjecnje iivađjati tako, da u. pr. njeke sume prije za sjek opredielinio, koje nisu za to još dozrjele, a s druge strane pako, da prastaro drveće u šumah i nadalje ostavljamo, oboje na uštrb prirasta. I ovdje ima iznimke. U naših brdskih i planinskih predielih gornje Krajine imamo šuma prastarih, gdje nam je svaka prodja sbog velike odaijenosti od tržištnih n\iesta, a poglavito poradi pomanjkanja dobrih izvoznih puteva, nemoguća^ Tu svakako o sistematičnom gospodarenju nemože bar predhodno biti govora, dok se takovi nepovoljni odnošaji nepromiene. Kao načelo mora nam vazda biti pred očima, da šume naše za budućnost uredimo tako, da dotična uredba bez žrtavž obstaiika sumSodgovarala bude gospodarstvenim zahtjevom, a osnovana na umnom temelju prakse i znanosti. 4. Prema prednavedenom tre]>a izbjegavati zamršene i njekim načinom umjetne ustanove. Ima đosUi šumara, koji stanovite načine sjeka uvadjaju, a to su: sjek pi^edhvatom, kovservativnl sjek, preborni redoviti sjek sličan proredbi i t. d. Ako su već obzirom na mjestne potrebo ovakovi načini sjeka donjekle umjestni, to ipak treba kod toga veoma oprezno i štedljivo postupati, jer protivno može se tim umovanjem velika šteta šumi nanieti. Nije takodjer za preporučiti^ da se glede nizanju sječiua u potankosti upuštamo, a pri tom već UDaprieđ odredjivati, da li se trebaju sječine i ine pliešine i čistine u šumi bud naravnim bud umjetnim načinom pomladjivati, u potonjem slučaju da li sjetvom ili sadnjom- U ovom pogledu služiti će nam mjerilom, da li će nara šuma uroditi sjemenom, da li ćemo imati dovoljnu nmožinu biljka za sadnju, što se dakako nikada unapried točno opredieliti neda, koja okolnost u potankoj uredbi na cielo gospodarstvo većim dielom nepovoljno upliva i naumljeno izvedenje prieči. Doduše valja glavne ustanove u tom pogledu primjerno upriličiti, nu ipak izvedenje takovih radnja ima se prepustiti stručarom, naime upravno-šumarskom osoblju, kojemu će biti najbolje poznato, što i kojim načinom da se potrebite kulture obave, svakako čim manjim troškom. Šumarski procjenitelj nesmije dakle u predpomenutom smjeru granice svojega djelokruga premašiti |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
™ 291 ~ Sve gore reoeue i druge možebiti u praksi pokazavše se obstojnosti treba kod listaiiovijenja uredbe hunti osobito u obzir uzeti, i pri ^zvidjenju podataka za sastavljajije gospodarstvenih osnova točno postupati, naroc-ito pako ima ^ strucarskoga gledišta u sporazmnku sa mjestniia žuniarskira osobljem, kojemu su postojeći odnošaji šumski najbolje poznati, temeljito proučili i potrebito upriličiti. Samo tim načinom može se šta valjana i u })raksi izvediva ustanoviti, što će područnom upravuo-šumanskom osoblju podpuno shvatljivo biti, jer je isto u takovom važnom poslu takodjer dobar dio doprinieJo, rredjimo sada i na druge radnje, koje sačinjavaju sastavni dio uredjenja Satna. iJstaiioTljeiije šumskoga doliodka. Dohodak šumski ima se na temelju sigurnih ]>odataka oprezno i pomno obračunati, prećeranog obračananja pako valja se u svakom pogledu čuvati- Pri tom poslu upozorujemo dotičnoga taksatora na sliedeće glavne momente: Kod obračuna doliodka za šume i šumske dielove. koji su uvršteni u daljna razdobja za uporabu, po pronadjeuoj drvnoj gromadi, priračunav k tomu još i prirast, ima se baš glede te gromade najvećom poumjom postupati, istu valja predhođno samo za kraću dobu, to jest za sliedeće ra^dobje, primjernim priračunom´ tekućega prirasta opredieliti, a nipošto se nesmjemo upuštati u visoke brojke đohodka. Dobljene podatke o dohodku treba čim točnije sravnati s podatcima, koje smo već dobili u sličnih porastlinab, u mnogih slučajevih mogu takovi rabiti podjedno i za obračunanje dohodka. S probitkom služiti nam mogu u to ime i sveobće poznate Feistmantel-ove skrižaljke prirasta. Premda i s potonjim! moramo veoma oprezno postupati. To se tiče osobito uvrštenja porastlin^ prema svojoj stojbinskoj vrstnoći u pojedine razrede i podrazrede istih skrižaljka. Obračunanje dohodka za šume i ine porastline, koje su uvrštene u daljna razdobja, po skrižaljkš, prirasta, može se samo s najvećom pomnjom obaviti, a to s toga, jer nam je dvojbeno, u koji ćen^o stojbinski razred takove porastline uvrstiti, što je dakako tečajem duljega vremena velikim! prorajenami izvrženo. Svakako ćemo u tom pogledu sigurnije postupati, ako za kasnija razdobja uvrstimo dotične šumske površine sa primjernim dohođkom, dobivenim sumarno po popriečnom obračunu, a kada takove površine tekom vremena na uporabu dođju, to treba onda dohodak prama faktičnom stanju šume točno ustanoviti. Nadalje nije umjestno kod posebnog obračunanja dohodka upuštati se u potankosti razvrstanja sortiment^, jer tim se neće dobiti,, kako je iz same prakse dobro poznato, točni rezultati. U ostalom je taj posao velikim trudom spojen, a nije upravo donjekle ni nuždan, jer bi si takovim potankim raz |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 8 <-- 8 --> PDF |
™ 292 ™ vrstanjem pregled ii dotifinih skrižaljkali otežćaOj i potonje se prenatrpale s raziiimi riepotrebitiBii koloiiaini (stupci). Periodičko izjednačenje doliodka premaknućem pojedinih porastlina iz jednoga razđobja a drugo moramo, ii koliko god moguće, izbjegavati; a to s razloga, što smo imaii već prigodom sastavka osnove shodan obzir uzeti^ da šumske dielove povrstamo u pripadajuća razđobja tako, da u koliko moguće jednake dohodke dobijemo. Tu nam doduše mogu i stanovite okolnosti na put stati, a to su: šumski kvarovi, koji se žalibože u mnogih krajevih nemilice pocinjajUj vjetrolomi, škodljivi zareznici, šumski požari i druge možebitne nepogode. U ovakovih slućajevih moramo većkrat šumski dohodak stegnuti na mogući naćin bez osobito ćutljivih posljedica na gospodarstvo. Ako se pako ukaže vanredna prodja pogledom na nastupivše povoljne tržištne ciene, to ćemo tada pređhvatiti u našem dohodku, a nadalje nastojati, da se takovi gospodarstveni predhvati tečajem razđobja po malo izravnaju. Na svaki način treba paziti, da već ustanovljeni red porastlina neprekinemo. Tičuć se dohodka, koji se iz proredjivanja šumskih dielova očekivati može, opaziti nam je, da se taj doliodak nikada točnošću opredieliti neda, te s toga nije umjestno u osnovi gospodarstvenoj dobit iz proredjivanja posebice uvršćivati. Bolje i praktičnije ćemo učiniti, da potrebita proredjivanja samo iztaknemo, a dohodak pako približno sumarnim brojem označimo u dotičnoj osnovi, U načelu moramo nadalje nastojati, da procienu, kako već navedosrao, približnom točnošću obavimo i radje nješto niže, nego li više uzmemo. Uvjek je bolje, da se pri koncu dotičnoga gospodarstvenog razđobja dobije njeki višak, koji se lahko u korist obratiti može, nego li da se prije izmaka razđobja pokaže bud veći bud manji nedostatak na drvnoj gromadi, koji se dakako ničim nadoknaditi neda, U tom pogledu ima šumarski procjenitelj oprezno i razborito postupati. Sastavak operata za uredjeiije ŠBma. Operat u svrhu uredjenja šuma ima biti u cielom svojem sadržaju pregledan, jednostavan, ter za svakoga iahko shvatljiv i razumljiv. To su glavna svojstva te veoma važne izprave. Za upravu državnih šuma i za šume imovnih obćina postoje posebni naputci za izmjeru, procienu i uredjenje šuma imenito, kako se imaju dotični operati sastavljati uz oznaku potrebitih obrazaca za razne skrižaljke. Ovdje ćemo iztaknuti u tom pogledu samo glavna načela, kojih se pri sastavljanju upitnog operata treba držati, uzev u obzir samo praktičnu sti-anu. Mnogi autori pišu o tom u svojih dielih bud obširno, bud kratko^ kako se koji za to manje ili više zanima. Reći nam je ovdje, da moramo u koliko god moguće u kratko svesti sve one momente, koji se odnose na ovaj zamašan posao šumskoga gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 293 —´ Najsiiođnije je ii slici skrižaljka predstaviti sve Buždne podatke, a skrižaljke pako nesmjemo pretrpati kojekakvim! stupci, koji baš absolutno potrebiti nisu. U glavnom mora se točan pregled o svemu imati. Ima n. pr. taksatora, koji će u registar izmjere 2a kakove neznatne nuzčestice poseban stupac otvoriti, što je suvišno, Nadalje nećemo u skrižaljkah, gdje se u obće izkazuju površine, dotične brojke s mnogo decimala označivati; sasvim je dovoljno, da šumsku površinu s dva decimala izrazimo. To isto valja i glede brojkfi, kojimi izrazujemo drvnu groraadu u kubičnih metrili (m^). Potonju valja vazda sa cielimi brojkami označiti. Praktičan taksator će si vlastitom uvidjavnosti i razboritosti u velike olabkotiti svoj posao, a samoj stvari preglednim i jednostavnim načinom mnogo koristiti. Pošto k operatu 0 uredjenju šum^ kao glavni sastavni dio spada i obrazloženje cieloga rada, to je potrebito, da i 0 tom koju sgodnu rečemo. U istom obrazloženju moramo iztaknuti sve okolnosti, koje se odnose na gospodarstvo dotične šume, nadalje razloge, koji su nas vodili k ustanovljenom načinu uredjenja iste šume. U tom smjeru valja navesti i obrazložiti glavne momente glede osnovane vrsti uzgoja i dobe obhodnje, glede načina provedene prociene i ustanovljenja šumskog dohodka i t. d. Praktičan ureditelj šum^ moći će lahko razabrati, što mu je potrebito navesti, a glavno je, da bude u svojem odnosnom razlaganju kratak i razumljiv, Kako <5emo Ibrzo i jeftiiio provesti rađHJe oko nređjenja šiama? Radnje oko uredjenja šuma provesti će se brzo i jeftino, ako za to postavimo osoblje iz vlastitoga statusa šumarskih činovnika. Razumije se samo po sebi, da će isto već obzirom na dulje službovanje najbolje poznavati šumskogospodarstvene prilike dotičnih šuma, Izmedju vlastitih šumai-a imaju se dakako izabrati već prokušane stručarske sile, koje u podpunoj mjeri posjeduju i svojstva, potrebita za tako važan posao. Dotičnom šumarskom taksatoru treba prama obsegu uredit se imajućih šuma dodieliti i primjeran broj pomoćnika, koje ćemo opet uzeti izmedju mladih izučenih šumara. Ureditelj šuma dužan je, poprimiv radnje oko uredjenja, u prvom redu nadležne poslove sistematično porazđieHti. Gdje je prama prilikam potrebito, da izmjeru šuma provesti ima, to će u tu svrhu poslove sam poprimiti, omedjašenje šumc^ obaviti uz suđielovanje svojih stručnih pomoćnika, ili pako potonjim taj posao povjeriti. Potanje razdieijenje šumfi i iztraživanje procjenbenih podataka za sastavak osnovi mogu uz točnu uputu i nadzor stalnog taksatora bar dielomice provađjati pomoćnici. Savjestnim zajedničkim radom doći će se do žudjena cilja; sve takove poslove pako ima nadgledati upravni šumarski činovnik. Završujuć ovim u kratko predstojeću razpravicu^ izrazujem želju, da bi mnogom od naših mladjih taksatora u prilog došla, M. Vrba ni ć. |