DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 22     <-- 22 -->        PDF

^ 306 —


omogoćuje pisca, te znade poredati svoje kleje i sastaviti pravila odlučno i
jezgrovito. Djelo je u cielosti jedno od najodlucnijili i najbolje razporedanih.
Istina, veći dio sistema, što smo ih ovdje oeienili, potvrdila je ve6 moderna
znanost; no ono, što toj knjizi podaje glavnu vrieđnost i zaslugu jest to, žto
je pisac (bilo ri jezgri, bilo u formi) noviji napredak suvremenjaka tako sakupio
i pribrao u svoje djelo, te je pokazao, da naša „Ecole nationale forestiere^^
napreduje sa svakim korakom novije znanosti, da prati
preokret u njoj i tako nemalo doprinosi k njezinomu usavršivanju.
Tolika sjajna i koristna djela, što od nje proizašla, već su znatna; no
hvala neumornomu radu, ona se povećavaju svakim danom. To je najbolji i
najzgodniji odgovor nepravednoj i nepromišljenoj kritici, za čije — u ostalom


— naklapanje i onako nitko ništa ne da. (-estitamo g. Boppe-u, a isto tako
njegovu učenomu ravnatelju i kolegama. On isi je stekao zasluge za šumare,
učenjake i zemlju. „Le Bois".
Upliv klimatičkih elemenata na razvoj bilinl


Prije nego što ćemo o pojedinih elementih razpravljati, moramo konstatirati,
da se samom klimom uspjevanje i razširivanje biline raztumačiti ne da.
Ono je ovisno o tlu i to o tisikalnih i kemičkih svojstvih tla i o geologičkoj
prošlosti, BU klima igra ipak najveću ulogu.


A. Svjetlo, Djelovanje svjetla na razvoj bilina je dvostruko^ naime L na
elementarne organe, 2. na razvoj ciele biline. Posljedna ova vrst djelovanja
svjetla spada u specijalne zadaće šumara i gospodara. — 1. Na elementarne
organe bilina ~ stanice ~ i to na stanice sadržavajuće Ustuog zelenila (Chlorophjlla)
djeluje svjetlo tako, da hranu u stanicah uporavlja (asimilira) ili u
organičke tvari pretvara. Te organske tvari su: vlakanca, škrob, teldina, slador,
Ijepivo, bjelankovine itd. Biline crpe svoju hranu i to ugljičnu i dušičnu
kiselinu, pa vodu samo u plinovitom ili teknćeui stanju; a pošto organičke
vari posjeduju neznatan dio kisika, te se odlikuju znatnom množinom ugljika,
dušika i vodika, to se mora tim spojevom, koji kao hrana služe, oduzeti veliki
dio kisika. To biva uplivom svjetla kroz lišće bilinž,, pri čem kisik u zrak
odilazi. Istom kad već sasma mlada zelena biljka posjeduje asimiliranih tvari,
može se i bez svjetla dalje razvijati, ali normaln i razvitak kod već donekle
razvijenih bilina treba ipak svjetla. Dakle bilina absorbira zi´ake svjetla i po
tom su traci sposobniji, ako nisu morali kroz više slojeva stanica prodrieti.
Dokazano jest, da se svjetlo do stanovitog stupnja zamieuiti može i toplinom,
stog listnim zelenilom siromašne biline, hoće li so normalno razvijati,
trebaju osim svjetla još i dovoljno topline. Uplivom danjega svjetla tvore se
organičke tvari u stanicah, dočim noću iz tih novih tvari razvijaju se nove
stanice, dakle biline se hrane danju, a noćju rastu, — Budući da se
pod rastenjem biline razumieva umnožavanje organičkih tvari i stanica, to ve