DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 306 — omogoćuje pisca, te znade poredati svoje kleje i sastaviti pravila odlučno i jezgrovito. Djelo je u cielosti jedno od najodlucnijili i najbolje razporedanih. Istina, veći dio sistema, što smo ih ovdje oeienili, potvrdila je ve6 moderna znanost; no ono, što toj knjizi podaje glavnu vrieđnost i zaslugu jest to, žto je pisac (bilo ri jezgri, bilo u formi) noviji napredak suvremenjaka tako sakupio i pribrao u svoje djelo, te je pokazao, da naša „Ecole nationale forestiere^^ napreduje sa svakim korakom novije znanosti, da prati preokret u njoj i tako nemalo doprinosi k njezinomu usavršivanju. Tolika sjajna i koristna djela, što od nje proizašla, već su znatna; no hvala neumornomu radu, ona se povećavaju svakim danom. To je najbolji i najzgodniji odgovor nepravednoj i nepromišljenoj kritici, za čije — u ostalom — naklapanje i onako nitko ništa ne da. (-estitamo g. Boppe-u, a isto tako njegovu učenomu ravnatelju i kolegama. On isi je stekao zasluge za šumare, učenjake i zemlju. „Le Bois". Upliv klimatičkih elemenata na razvoj bilinl Prije nego što ćemo o pojedinih elementih razpravljati, moramo konstatirati, da se samom klimom uspjevanje i razširivanje biline raztumačiti ne da. Ono je ovisno o tlu i to o tisikalnih i kemičkih svojstvih tla i o geologičkoj prošlosti, BU klima igra ipak najveću ulogu. A. Svjetlo, Djelovanje svjetla na razvoj bilina je dvostruko^ naime L na elementarne organe, 2. na razvoj ciele biline. Posljedna ova vrst djelovanja svjetla spada u specijalne zadaće šumara i gospodara. — 1. Na elementarne organe bilina ~ stanice ~ i to na stanice sadržavajuće Ustuog zelenila (Chlorophjlla) djeluje svjetlo tako, da hranu u stanicah uporavlja (asimilira) ili u organičke tvari pretvara. Te organske tvari su: vlakanca, škrob, teldina, slador, Ijepivo, bjelankovine itd. Biline crpe svoju hranu i to ugljičnu i dušičnu kiselinu, pa vodu samo u plinovitom ili teknćeui stanju; a pošto organičke vari posjeduju neznatan dio kisika, te se odlikuju znatnom množinom ugljika, dušika i vodika, to se mora tim spojevom, koji kao hrana služe, oduzeti veliki dio kisika. To biva uplivom svjetla kroz lišće bilinž,, pri čem kisik u zrak odilazi. Istom kad već sasma mlada zelena biljka posjeduje asimiliranih tvari, može se i bez svjetla dalje razvijati, ali normaln i razvitak kod već donekle razvijenih bilina treba ipak svjetla. Dakle bilina absorbira zi´ake svjetla i po tom su traci sposobniji, ako nisu morali kroz više slojeva stanica prodrieti. Dokazano jest, da se svjetlo do stanovitog stupnja zamieuiti može i toplinom, stog listnim zelenilom siromašne biline, hoće li so normalno razvijati, trebaju osim svjetla još i dovoljno topline. Uplivom danjega svjetla tvore se organičke tvari u stanicah, dočim noću iz tih novih tvari razvijaju se nove stanice, dakle biline se hrane danju, a noćju rastu, — Budući da se pod rastenjem biline razumieva umnožavanje organičkih tvari i stanica, to ve |