DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^304 — Iztražujuć stare dokumente, izpitujuć nijestne običaje i tradiciju, može čovjek naći prve uzroke sadašnjega stanja šume. Ujedno se tim ustanovljuje, koliko je pokoljenja šumskim interesima bilo medju sobom uzko svezano. Mi žanjemo danas plod generacija rodjenili pred 150 godina i više; mnogo toga, što mi danas sijemo i sadimo, ne će se s korišću realizovati prije nego proteče više od sto godina. Kod ovakvoga zamašnoga, recimo problema, kao što su šume, koji se riešava poslije tako dugotrajnoga roka, kod takvoga problema svatko lako razumije, kako je nužđna zaštitna zadaća, što je izvršava država spram same sebe, a osobito spram obćina, koje posjeduju šumsko vlastničtvo, 0 kojem država mora nastojati, da ga uzdrži trajnim. Odovuda može čovjek prosuditi, koliko je težkih i važnih pitanja potaknuo i riešio g. Boppe u svojoj knjizi, koja je tako savjestno proučena. Mi ćemo ovdje niže izložiti nacrt djela i razdiobu njegovu, a iztaknut ćemo i najvažnija mjesta. „Le traite de Sjlviculture", u kojem su djelu sakupljena tečajna predavanja, držana u Nancjskom zavodu, bilo je razdieljeno na pet odjela: Prirodno uređjenje šuma. — Ekonomičko uređjenje šum^. — Njegovanje šum^. — Eksploatacija šuma. — Umjetno gojenje. Okvir je taj, da tako kažemo, veoma prostran, što se pravo vidi, kad bismo prešli na pojedinosti. Moramo ipak pripomenuti, da pisac predpostavlja, da one osobe, kojima je ova knjiga namienjena, posjeduju temeljno znanje prirodnih nauka, fizike, kemije i dapače matematike. Svi znanstveni podatci, na koje se pisac oslanja, prikazani su takodjer bez dokazivanja, i to takovi, kojim je priznata obćenita valjanost. Kada ih pisac spominje, uzimlje ih kao pođporne točke, da opravda svoju metodu u gojenju šum^ i da ujedno uzpostavi ravnotežu (ravnovjesje) za ovakove proizvode, koji se neprestano ponavljaju na tlu, koje se niti ne prekapa (ili ne ore), niti ne gnoji. U prvom odjelu nalazimo proučavanje temeljnih počela, iz kojih sastoje biline (vegetabilia), a zatim izvor ovim počelima. Ona počela, koja se, kad bilinu spalimo, vraćaju pod plinovitim oblikom u atmosferu, dolaze takodjer iz atmosfere; čvrsta ili zemljena počela dolaze iz tla. Da se uzmogne pristupiti k metodičkoj analizi šumskoga organizma, treba dakle postupno proučavati i atmosferu, tlo i drveće, jer ta tri elementa sastavljaju taj organizam. No uporedo treba obrazložiti uzajamno djelovanje atmosfere i tla na šumu i opet s druge strane djelovanje šume na atmosferu i tlo. Iz atmosfere djeluje na šumu: voda (koja je razprostranjena na tlu kao kiša, snieg, rosa, poledica, mraz i tuča), sunčani traci, temperatura i studen, koja je ili zimska te prouzrokuje stanovite škodljive promjene na drveću (pukotine itd.) ili proljetna, te je veoma pogibeljna mladim nasadima. Ne zaboravimo takodjer na djelovanje munjine i zračnih struja. Kad je g. Boppe proučio ova veoma zanimiva pitanja, bavi se šumskom klimom, koju klasifikuje i opisuje. G-ovori o djelovanju tla, o njegovom izvoru i sastavu; medju elementima plodovitosti tla razlikuje svojstva kemička i fizička. Prelazi na klasifikaciju šumskoga tla. Glavno i trajno nasto |