DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 8     <-- 8 -->        PDF

_ 244 -


Na pravodobnu zamolbu dobaviti će takove tablice i izložbeni odbor uz


naknada troškova.


Uz napis u hrvatskom jeziku, dozvoljuje se takav i u dragih jezicih.


U Oieko, mjeseca ožujka 1889.


Erviii pl. Cseh, ^W^ pl- H^*^.
kr, vel. župan županije sriemske, predsjednik tajnik slavoii. gospodar, družtvaslav. gosp. družtva 1 ujedno prcdsj. izložbe. iijodiio Ujnik izložbe.


Eksekutiviii odbor:
Dr. Teodor grof PejnCSevicll, kr. vel. župan županije virovitičke, predsjednik eksekutivnoga
odbora; Ferdo Milcr, kr. gimnazijalnl profesor; Nlkok A. PlaVŠlĆ, tajnik
trg.-obrtne komore; Joslp Smidlllger, kr. žap. nadsiimar, II. podpred^j. slav. gosp.
družtva i podpredsj. eksekativn. odbora. VaSO MuacCViĆj I. podpredsj. slav. goapod.
družtva. Franjo WeisS, veleposjednik; AdoIf FreUSld; posjednik svratišta „Casino";
Josip Jfessl, kr. žiip, veterinar i Oskar Wm´im

Da ii ]e moguće Kras šumom zasaditi?


Mnogi će se možda strukovnjak, čitajuć naslov ove razpcave nasmiešiti,
kako li se tko danas toga pitanja latiti hoće, gdje so već pitanje o pošiunljivanja
Krasa u svakom pogledu riošenim drži.


Da se pako odmah u početku odkloni svako nespoi´a^unjljenje, neka uii
se dozvoli opazka, da se ovo pitanje jedino nanosi na puste, neplodne
(sterilne) goleti t j. one predjele Ki´asa, gdje se vapnenac sasvim gol
pomalja, te nije sa ništa, ili tek sa posve malo zemlje pokriven. 0 tome, da
je moguće pošumljivanje onih priedjela, koji "su dobrano zastrti zemljom, te
prosjede, pukotine i šupljine ispunjene zemljom, ne dvojim ni ja.


Prije nego li ću prieći na to, da razpravljam o tome pitanju te na nj
odgovorim, treba da u kratko napomenem uzroke, kojimi je nastao današnji
Kras, te koje priznaje većina naših šumarskih strukovnjaka.


Jasno je dokazano, da se je svakoliki Kras nekoć isto tako bio šumom
obrasao, kao što i drugi priedjeli, koji sada Krasu ne pripadaju. Znade se
dapače i to, što se napose hrvatskoga Krasa tiče, da je opustošivanje donieh
regija na morskoj obali odpočelo tek u srednjem vieku, a u srednjih i višjih
regijah ne prije 17. i 18. vieka. A sami svojimi očima i danas vidjeti možemo,
kako Kras nastaje, te nam danomice sve više zemljišta oduzimlje.


Prvi korak, kako da se toj nevolji doskoči, svakako sastoji u ton^, da se
točno oprediele uzroci, koji su povodom, da nastaje Kras.
Uzroci su dvojaki, u jednu ruku prilike tla i podu ebja, a u drugu
čovjek, u koliko on svojim činom uštrbi.
Na prilike tla i podnebja kano da se u nekojim strukovuačkim kru^o\iuui
baš dosti malo pazi. Isti Josip Wessely;* bez dvojbe jedan od najodlićuijib


Kras hrvatske Krajine, kako da se spaai i t d. Zagreb 187(n str. 147.