DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 263 — poljodjelstva i trgovine. Ako poslije šest mjeseci racunajuć od dana, kada je prefektura zabranila posjedniku proriedjivanje, iie stigne riešenje od miuisira, tada posjednik može proriedjivanje provesti. Froriedjivanje žurne može te zabraniti samo u takovim šumama, koje treba pod svaki naćin štediti i čuvati: 1. poradi ucviićenja tla na gorskim obroncima; 2. da se zaštiti tlo od loga, da ga ne izderu rieke i potoci; 8. da se uzdrži izvor vode; 4. da se sačuTaju morski nasipi i bregovi od toga, da ih ne i^idere voda i ne zasiplje piesak; 5. da se sačuva teritorij na granici države i 6. poradi narodnoga zdravlja. Izuzimaju se: 1. umjetno uredjeni nasadi do dvadesetgodišnjega uzrasta; 2. nasadi, koji su ogradjeni ili pripadaju k pašnjacima i 3. šume u površini od manje nego 10 bektara^ ako niesu dio druge šume, s kojom (une ploštinu 10 hektara i ako niesu na vrhuncu ili obronku gorskom. Umjetno zasadjene šume na vrhuncima gora, sklonovima gorskim i nasipima uz more proste su od svakoga poreza 30 god. Obćitiirke šume u Francuskoj podvržene su po ustavu od 1827, strogomu nadzoru. Ako se iznadje, da su takove šume prikladne za vodjenje pravilnoga šumskoga gospodarstva, onda se njima upravlja kao što i dršavnim šumama, a upravljaju ih i nadziru i državni šumari. Po bavarskom šumskom zakonu (28. Marta 1S52.) privatne šume niesu primorane, da se drže propisanoga uredjivanja, no (po § 41.) zabranjuje se ipak sve ono raditi sa šumom, čim bi se ona pretvorila u pustoš ili bi se neposredno zapriečilo daljnje rastenje nasada. Ako se poslije siečenja šume´nije nadati prirodnomu obnovljenju šume, treba da se šuma zasadi. "U zaštitnim šumama zabranjuje se sječa do gola. Zaštitnim ^ šumama smatraju se: I. šume na vrhuncima i strmim obronciuia goiskim; 2. takove šume, koje zaprječujn padanje stieua, kamenja i lavina ili gdje bi uništavanje šuma dalo povoda škodljivomu utjecanju vjetara i 3. šume na takovim nijestima, gdje zaštićuju od vjetrom nabacanoga pieska, ili čuvaju izvore ili štite riečne bregove, da ih ne podruje voda i da se ne ruše. Proriediti se smije šuma samo onda, ako će bez sumnje proriedjeni dio šume biti zgodniji za koju drugu vrstu kulture, a osobito: 1. da se pretvori u polje, vrt, vinograd i livadu; 2. ako šume niesu zaštitne i 3. (ako su šume vlasteoske i u posjedu kmetovi) ako na to pristane vlastelin. Pasenje blaga u privatnim šumama takodjer je ograničeno zakonom. Obćinske su šume pod nadzorom državnim, a gospodarstvo se u njima vodi na osnovu istoga gotova plana, kao što i u šumama državnim. Takovim šumama mogu upravljati ili posebni tehnici ili bližnji državni šumari. Po austrijsko m zakonu (3. Decembra 1852.) dužni su posjednici odredjene šumske površine, koju prema mjestnim uvjetima odredjuje pokrajinska uprava, držati kod svojih šuma osobe, koje su položile državni izpit za šumarsku službu. A policijski činovnici dužni su da paze na gospodarstvo u svim, njima povjerenim okružjima. Ako je u kojoj šumi nužđan osobiti red u gospodarstvu, da se državni ili privatni imetak zaštiti od pogibelji, da ga zasiplju lavine, kamenje, glib i t. d. — onda taj red opredieljuje vlada. Osobe, kojim je povjereno gospodarstvo u |