DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 262 —


Nisam mogao opaziti, da bi gabarove gusjenice ikoja ptica jela, njekoji
pisci tvrde, da ih kukavica nemilo tamani. Što se tiče Skvorca (Stornus vulgaris),
0 kojem gosp. nadšumar Koča u šumarskom listu svezku Vili. god. 1888. na
strani 363. tvrđi, da se je na svoje oci osvjedočio, da nejede gubarove gusjenice,
to mu mogu i ja posvjedočiti, jer škvorac nezalazi daleko u šumu, nego se
ponajviše drži kraja velikih šuma ili boravi rado u gajevih blizu sela ležećih, a
čim ponarastu mlađi škvorci, oni ostavljaju svoja gnjezda baš u ono doba, kada
su gubarove gusjenice malene ili na polovicu izrasle, ter izlete u većimi čopori
na oranice i livade, gdje se po cieli dan zadržavaju, pošto tamo dovoljno hrane
imadu i traže si tekar pod noć u šumi prikladno zaklonište, kad su već siti.


Malene ptičice sjenice zapriečuju mnogo razplodjivanje gubara, uništujuć
gnjezda gubarovih jaja a jošte nam veću uslugu u tom pogledu čine ose nametnice,
koje u gubarove gusjenice jaja nesu; one iste zadkom bodu i u svaki
ubod smjeste po koje jaje. U takovom stanju i nezna gusjenica, da nosi klicu
smrti u sebe, jer ju konačno svlada nemoć i obumre, dočim se iz jaja izleženih
u njezino tielo pomoli množina sićušnih crvića, koji se zakukulje i u savršene
ose razviju.


Kako su ose za šumu koristne, može se u jesensko doba u onih šumah
najbolje opaziti, gdje se gubarova gnjezda nalaze, te može pažljivi šumar vidjeti,
kako ose ne samo gubarova nego i jaja drugih škodljivaca utamanjuju.


Zato osi mir jer nam je prijatelj.


Konačno mi je još napomenuti, da se svinje na zemlji ležećih gubarovih
gusjenica taknuti neće, kao da znadu, da su otrovne, što sam dosta puta i sam
izkusio, kad mi Je putujući po šumi, koja na ruku ili za vrat pala, oprljav me
svojimi tvrdimi i dugimi dlakami tako ljuto, da sam po dva dana boli osjećao.
Do sgode objaviti ću Vam se opet.


Inozemni zakoni o čuvanju državnih 1 privatnih šuma.


Povodom izdanja novoga šumskoga zakona, izdanoga 4. travnja 1888. za
rusko carstvo, piše organ „L&nago Obščestva" u Petiogradu „Lesnoi Žurnal"
0 šumskim zakonima drugih zapadnih država, a mi mislimo, da će i čitateljima
našega Šumarskoga lista biti drago, upoznađu li te zakone.


Prva od svih država izdala je šumski zakon Francuzka, gdje su državne
šume poslije revolucije (1789.) bile većim dielom razprodane i šumska so
površina u obće smanjila.


Prema ustavu 1827. godine nijesu se privatn e šume morale držati
propisanoga uredjivanja. No nitko (§ 219.) od posjednika privatnih šuma nije
smio proriedjivati šume, a da ne ubaviesti o tom prefekta najmanje četiri
mjeseca prije, a za to vrieme moglo mu se proriedjivanje zabraniti, pošto bi
revisor ili ^umar šumu razgledao, Eiešiti je mogao konačno tu stvar ministar