DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
257 — Šumske kradje u brodskoj imovnoj obćini. 0 tom predmetu pisalo ae je u našem „Šumar, listu" podosta obširrio. Nu važnost stvari, pak onda i to, da se kradje u naših šumah sve više udomaćuju, sve žešće postaja, a čuvanje šuma sve tegotnije i opasnije, prisililo me je, da 0 šumskih krađjah brodske imovne obćine još samo nekoliko rieči napišem. Kako sada ođnošaji seljačtva prema šumi stoje, kradje potiču iz dvajuh razloga. 0 nuždi, kao razlogu, da seljak šumu krade, nećemo sada govoriti, jer bi tek opetovati morah ono, što je jur dokazano. Ah i ono, što mi ovdje kradjom iz nužde zovemo, ono je sada podredjenog značaja, ono je skoro neškodljivo, ono je tek sjena svega toga, te izčezava u zaboravnost pred kradjami iz običaja ili pred kradjami za trgovinu. Trgovati šumom, dotično šumskim produktom, a ponajpače sa bačvarskimi dužicami — običaj je našeg seljačtva, ah tako silan, da je kadar potresti cielim organizmom brodske imovne obćine. Trgovina i s njom svezana kradja šume razvila se je sada do kulminacije. I one lužnjakove šume, reć bi, u kojih do sada ni sjekira kvacnula nije, i one šume seljak pomamno pustoši. Zametak kradjam za trgovinu dah su nekoji drvotržci i svi bačvari bez razlike, kojim nije narodno dobro sveta stvar, nego jim ono služi za vlastite materijalne i egoistične težnje. Drvotržci i bačvari naručuju šumske kradje, jer su principielno toga mnienja, da jim nitko ništa više učiniti nemože, čim je ukradena hrastova roba u njihovom dvorištu, dakle u njihovom posjedu. Oni vele: „ja sam kupio za svoj novac, a ti čuvaj hrasta u šumi". Pitajmo sada, kud to vodi? Zar nije nepošten posjednik svaki onaj, koji si prisvoji predmet ma ga i kupio, za koji se iz okolnostih može znati, da je ukraden, ih da je prisvojen time, što je treća osoba lukavim ih himbenim načinom u bludnju zavedena bila? Takove nepoštene posjednike proganja i naš kazneni zakon, specijalno u našem slučaju sbog sumnjiva kiipa. Ali i sa § 101. naputka A) k zakonu o imovnih obćina mogli bi se onakovim drvotržeem i bačvarom malko nokti podrezati, kada bi se samo pravi modus pronaći htjeo, kako da se ustanove toga paragrafa na nje uporabe. Ovom prigodom neću propustiti, da spomenem nečuveni u šumarstvu dogodjaj, ih recimo radje tragediju, koja se je dne 29. siečnja o. g. u pol noći u šnmi Čunjevci odigrala i koja će dovoljno razsvietliti naše prilike glede šum, kradja. Toga dana doznačivalo se je gradjevno stabalje u zabrani „Kunjevci" pravoužitnikom. Lugar toga revira sa svoja dva podlugara, pošto je taj posao dovršen bio, odputi se u selo Rokovce na konak. Oko 9 sati na večer dodje lugar revira Čunjevaca iz svojeg sreza i reče svomu drugu lugaru, da je u Cunjevcih rulja žitelja iz Gradišta posjekla dva hrasta. Nepreosta drugo, nego spremati se na put, te ta dva lugara i dva podlugara krenuše s mjesta u šumu, koja je udaljena oko 4 kilometra od sela Eokovaca. |