DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 256 ~ I na livadi vježbajmo psa na dosađanji način sa „pst!", „napred!", „pst" „natrag!", „apport!«, ´,sedi!", „pusti!", „leril", rabeć pri tom sve više „znak ruke´^ i „zviždanj", a ponovimo i psa \z predležećeg predmeta odazvati. Zatim kao novo učimo psa: „tražiti" i „apportiranje iz vode". Čira opazimo, da je pas na gore opisani način u traženju neku volju dobio i dobro lievo i desno njuška, bacimo na tle, po psu neopaženo, kakvu krpu ili čarapu, koju smo prije njeko vrieme pod pazubom nosili, dakle koja je u sebe vonj gospodara uvukla, pa pustimo psa lagano njuškati. Sada zovemo psa nazad i odvedemo ga za sobom nekoliko stotina koraka pod vetar i pustimo. — Dokle pas traži, opetujemo češće glasno i jasno „traži", ,pst!", „napred!" „traži". Čim smo primjetili, daje pas predmet nanjušio i brži u traženju postao, viknemo „lezil", a zatim ga pustimo lagano se predmeta približavati i isti na zapovjed „apport!", donieti. Ovo vježbajmo prilično dugo, ali neopetujmo ipak nikada više, nego 2—3 puta jedno za drugim. Predmet, koji bacimo, nesmijemo nikada po psu opaženo baciti; on ga mora sam naći i to sa nosom a ne okom. Da treba psa, posije dobro izvedene zadaće, pohvaliti, razumije se samo po sebi, samo nesmijemo ni u tom kod mladog psa pretjeravat!. Sada počnemo psa kasno po podne u livadu na obuku voditi i vježbamo ga „tražiti" u sumraku. Ovde izostavimo zapovjed „lezi" pred predmetom, nego mu samo dovikujemo „traži !^ a zatim čim se je predmetu približio „apport". Čini li ovo dobro u sumraku, onda ga pustimo to isto sasma u tmici činiti, gdje se pas može samo na svoj nos osloniti. Malo po malo pa nećemo voditi psa na konopcu u livadu, nego ga pustimo prosto da skakajući uživa, samo ga moramo od vremena do vremena kroz zviždanj ili zov opomenuti, da ga mi pazimo i da samo sa voljom gospodara tu slobodu uživa. Netreba takodjer uvjek jednim te istim putem k livadi da idemo, nego izaberimo jedared dulji, drugiput kraći put, a uz put pustimo ga po jedared „apportirati", za koje se osobito lopta od gume preporuča. Kratki skokovi lopte uzbude mladog psa i dobije još bolju volju apportirati a osim toga uči se pri tom zubima nježno hvatati, jer lopta popušta pritisku zubih. Terain za vježbu možemo i mjenjati, što se obzirom na napredujuću obuku i preporuča, a osobito ako imamo kakov močvaran pašnjak ili sitom i trskom obrasli potok, ili sa riedkim nizkira drvećem obrastao prostor. Većina okružja imati će takova mjesta, samo si moramo truda dati, pa ista potražiti. (Nastavit <5e se). |