DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
~ 250 — je pred duže vremena Dr. Lorenz načinio, pokazivaše trijaski vapnenac 27, do 2:^1,, a vudisticki G7o do 13Vo glinenih primjena. Kad bi na krasu prirodni odnošaji ovim podatcima odgovarali, nebi se 0 tome dvojiti moglo, da kraški \apnenci i;bilja sprlinti te glineno tlo sačinjavaju; a to bi bilo za naše pitanje i/.vanredno znamenito, jerbo u toni slučaju ne bi nikakovili poteškoća bilo, kako da se kras šumom zasadi. Nu žalibože ne stoji Dr. Lorenzov nazor čvrsto, budući da se ne osniva nego Tia 5 analiza, koje je prije mnogo godina načinio Dr. Reitlechner u Ug. Staromgradu (Ung. Altenburg). Dr. Eeitlechnev" istraživao je 5 vapnenaca i to 3 vrsti trijaskogn i 2 vrsti krednoga vapna. Od ovih bijahu 4 glinenima žicama vrlo obilno i/probušena, dočim je samo 1 bio prilično čist, te po svojoj sastavbi odgovarao najviše razprostranjenomn kraškomu vapnencu. Svakako se nalaze na krasu jako sa glinenimi sastavinama izpromješani vapnenci samo mjestimice, te su takovi sa blizu do 23´7<´ glinene sadržine doista vrlo riedki. Ovi bo vapnenci mogu sprhnuti te bi doskora pokrili tio sa toliko visokom glinenom naslagom, da za cielo kras ni nastati nebi mogao. Što mi se je ipak´činilo, da vapnenci od Dr. Reitlechner-a iztraživani relativno odviše gline sadržavaju, učinih nekoliko kemičkih pokusa sa kraškimi vapnencima. U tom pogledu polučeni uspjesi navedeni su i opisani u mojoj lazpravi, koju sam nedavno predložio našoj akademiji, te joj je naslovt „Iztraživanja 0 postanku tako zvane terre rosse". Ovdje je hoću samo u kratko da prikupim. Iz rečenih iztraživanja proizlazi, da vapnenci na vrlo različitim mjestima sakupljeni imadu gotovo iste keuiičke sastavine. Većinom sa više manje čisto ugljokiselo vapno sa nešto ugljokisele magnezije, dočhn vrlo malo sadržavaju kremene kiseline, željeznoga oksida i gline, kojoj se sadržine kod onih od mene izvedenih 14 analiza mienja od O´667o ^^^ 2"407o´ TJ obće se može kazati, da vapnenci, koji na krasu većinom sačinjavaju površinu , a to su vapnenci gornje trijaski, rudistički i kaprotinski, kao što i kozinski i numulitski, iz kojih se upravo sastoje neplodne ravnine i gore kraške, najviše 2 5% a popriečno 1% glinenih česti sadržavaju, nu da se ova sadržina do 0 004Vo sniziti može. Zbilja je prof. Neymayer iztraživao vapnenac sa otoka Krka , te u njem ugljokiseloga vapna našao samo 0-004% inih (glinenih) sastavina. Iz toga se može uvidjeti, da kraški vapnenci, kad je atraosferička, vrlo malo ugljokiseline sadržavajuća, voda malo po malo raztvara, takodjer veoma malo glinenih česti zaostavljaju. A ovaj tako maleni ostatak izgine gotovo sasvim, ako se uzme na um, da ga djelomice opet voda rastopi i odplavi, a djelomice bura digne i raznese. Mittheilungen der geograph, Gcaellschaft in Wio]i IV. Banci I. Heft, |