DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1889 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 24G —


ponajprije odgovori. A to je tim od veće važnosti, što obstoje pa i medju najvrstnijem
strukovnjacima vrlo nejusui pojmovi o nastanku Krasa.


^^a to se pitanje neda odgovoriti sa šumarskoga , nego sa historičko-
geologičkoga gledišta, pošto zahvatiti moramo ne samo u srednji
vijek nego i u terciarnu geologičku dobu.


Kraški vapnenci potječu iz raznih geologičkih doba, te mogu pripadati
formaciji jiive krede ili donje tercijarne (eocenske) dobe. Većinom sudjeluju kod
postanka „Krasa" vapnenci formacije krede i donje terciaiiie dobe (Eocena).
Prvijem pripadaju kaprotinski, hipuritski i radiolitski vapnenci,
k posljednim kozinski i numulitski vapnenci. Nije dakle dvojbe, daje
sadašnji Kras drngčiji bio u prošlim geologičkim periodama, a osobito neocenskoj
i mioceuskoj, jer je dokazano, da su sadašnji kraški vapnenci pokriveni
bili ogromnim naslagama lapornih glinenih i pješčanih stvoraba. A i
oblik Krasa morao je onda sasvim drugciji biti nego li danas, te su doista
bile na mjestu sadašnjega Krasa velike ravnine i močvai-e sa bujnom vegetacijom.


Tome nam je najboljim i neoprovrzivim dokazom, što se na Krasu nalaze
u golemoj množini fosilni ostatci tercijarnih biljoždera, ponajpače konja, goveda,
tapira i drugih životinja, koje žive u močvarama. A da su se ove životinje
u onoj geologičkoj dobi tamo nalazile, može se samo tim tumačiti, da
Kras onda nije sačinjavao kamenito^ šumom obraslo tlo već bujne više manje
vlažne livade, a gdjekuda i močvare.


Bujno pako rastenje trave opet predpostavlja tlo glineno, ilovito i laporno.
Da su kraški vapnenci u prošlim geologičkim periodama, osobito u eocenskoj
dobi, pokriveni bili ugromnim naslagama lapora, ilovače i pješčine, možemo
zbilja još danas svojim očinui vidjeti; nalazimo bo u ra/^nim dohnama
i koritima vapnence ])okrivene golemim slojevima eocenskogu lapora jlovare i
pješčine. To nam dokazuje eocensko zemljište Pivke, vipavske doline i
korita Ri j eke u Kran j skoj, nadalje dolina bakarska i vinodolska
kao i eocenske stvorbe u Isrti -^ itd. te je jasno, da je u eocenskoj
dobi savkolik Kras, predstavljajuć vehku ravan, pokriven bio istini naslagama.
Kako je dakle odpočeo nastanak KrasaV Povodom je svakako
bilo poremećenje u naslagama, kojim su nastale gore, doline, korita i vispo-
Ijane. Kad se je to već dogodilo, počela je atmosferička voda izpirati i odplavljivati
gornji vršaj, te vapnenci nakon dužega vremena o.tado^e goli. 0
istinitost te tvrdnje uvjerava nas ta činjenica, da su još danna u podrurju
krasa svuda, gdje su u eocenskoj dobi nastala korita, iz kojih voda lapornih i
glinenih stvoraba odplaviti ne mogaše, vapnenci pokriveni izdašnim slojevima
iz eocenske dobe.


^ Lipold: die Eoceu-Gebiefce in lanerkrain uud Istvion. Jnhrhuch der geolog K