DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
^ 195 — mladjih zdravih stabala i kad sa 1 do 2 srintim. de])ele. Prutove i Kibljike treba odsjeći sa stabla nešto prije iii u početku inezgruuja vrbe ili topole, t. j . kad se hoće da krene sok u drvetu, i koso sru])i s oba kraja, pa ako nam je mogućno odmah se posade u zemlju na odredjeno mjesto, Ako nam je to nemogućno, da za poduže vrieme učinimo ma iz kojeg uzroka, onda se metne jiruće ili šibljike do polovice u vodu, a druga polovica izvan vođe pokrije se ili zakloni cime mu drago od sum-a. Ovi razsadni prutovii treba da su 30 do 6´.) cm. dugački a i duži za mjesta, gdje vjetrovi nanose duboke pješčane smetove. Za sadnju napravi se motikom brazda, poredaju se u njoj malo ponagnuto.s vrhovima, obrnutim k sjeveru ili sjevero-istoku, pa zagrnu pie^koni toliko, da samo 10 do 20 cm. (1 do 2 šake) viri jedan kraj iz zemlje i dobro nagazi; tako će se dobro primiti i mnoge izdanke istjerati. Nikad ne valja razsadne prutove pohađati u piesak ili inače u zemlju, jer se lu prerubljenom kraja lahko zaljašti kora, te se onda težko prima uzemlji. Mnogi tvrde iz iskustva, da prije sadjenja valja na onom kraju, koji će se staviti u zemlja, na više mjestah nasjeći kora do drveta, te će onda prut pustiti u zemlju mnogo više žila iz tih zasjeka. Zasadjivanje i zasijavanje na pješčanicama mora se započeti najprije od one strane, odakle vjetrovi duvaju i dalje produžavati redom, pa će stražisjc starije drveće i šiblje sve bolje i više zaklanjati prednje mladje i praviti mu povoljnu zavetrinu. Po brežuljcima i brdima počinje se zasadjivanje i zasijavanje od vrha pa produžava do podnožja njinog. K. Nagrade za gajenje sume u kraških krajevih. Do nedavno subvencioniralo se je od grana kulture tla samo ratarstvo s tog razloga, da se unapriedl produktivna snaga i da se ova uživana ])ripomoć danas sutra povrati uz obilne kamate u obliku povišene snage porezovne. U novije doba od kad se je opazilo, da obstanku šumž, — im.enito na primorskom krasu — pogibelj prieli, obratila je kr. zem. vlada takodjer svoju brigu i skrb na promicanje šumarenja, sliedeć primjer ostalih kulturnih zemalja. Ovo promicanje biva tako, da se javno nagradjuju i podupiraju onakovi žitelji, koji se odlikuju sadjenjem i njegovanjem šume. Prem se nemože tvrditi, da nagradjivanje za gajenje šuma ima onu istu svrhu, koja je namienjena nagradjivanju za promicanje ratarstva, to se tim, što se nagradjuje sadjenje šuma, ipak posredno podpomaže i ratarstvo, ne gledeć na ostalu korist, koju imaju šume u narodnom kućanstvu i obrtu, buduć ratastvo bez šumogojstva nikada procvasti nemože; jer kad neima šunul, koje razbijaju žestinu vjetrova, koje blaže toplotu zraka, koj.^ sgašćavaju i umnožavaju vodenu Paru, koje prieče oluje i tuču, koje hrane vrela i potoke, koje prieče urvine |