DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 194 — ćemo vidjeti. No dok to bude, ne će biti rđjavo, da privatne imaoce napomcnenio i u kratko uputimo, kako \iilyd lahh), jevtino i brzo podizati drveće po pješčaničama, radi iijibovog smii-enja. a ujedno i radi njihove koristne upotrebe. Topola i vrba rastu u pjeskušama samo ako je zdravica vlažna, ajasika, trepetljika podnosi najsušniju zemlja. Podižu se iz odsječenih prutova, šibljika i sadnicama- Za osečke (izseoke) ne treba uziumti izdanke, jer od njih poraslo drveće rano pocima iznutra trunuti. Trepetljika, kao i sve vrsti topola i vrba u opšte, može se posije 9 do 12 godina do same zemlje presjeći, pa ono istjera guste izdanke h panja i žila, koji daju više humusa, nego visoko drveće. Zbog mnogog izbijanja izdanaka iz žila vrlo je pogodna jasika za zasadjivanje brežuljaka i humova, jer ćuva zemlju da je vjetar ne nacme i razi´ije. Po onižim mjestima i pokraj voda osvjedočilo se u nas, da je za to nabolja kanadska topohi, lahko se prima, brzo raste i veoma je upotrebljiva. Vrbe su osobito važne za leteći piesak, jer one razvejavanje pieska ubrzo spriećavaju. One tu rastu doista sporo, životare, ali se lahko razmnožavaju osječciraa i zatrpavanjem šibljika. Zaoravanje vrši se na ovaj način: Odsjede se jedno ili dvogodišnje pruće od okresanih vrba, okrešu se na prutovima s jedne strane sve sporedne grančice, i pri oranju položi se prut do pruta na dno same brazde, pa kad se s druge strane napravi brazda i zaore pruće, strče od njih zaostale grančice van zemlje. Ovako znorano pruće, i ako je naj~ sušnije doba, pušta koren i isteruje mnoge izdanke, koji piesak tako pokriju i prekrile, da se piesak ne može više pokrenuti ni razvejati vjetrovima. Tako se prave naizmjence i u razmaku od 6 do 10 motara pruge izbrazdane i u njima zaorano vrbovo pruće, koje su po 2 do 3 metra široke. Odmali druge godine posije se sjeme od bielog ili bolje od crnog bora izmedju tih pruga po praznom piesku, gdje sjeme dobro nikne. Borovo sjeme može se dobiti od Srp. Poljoprivriednog dnižtva u Beogradu. Borovo sjeme sije se rano s proljeća po piesku izmedju vrbovih ili topolovih lanjskih praga, najbolje posije kiše. pa se samo drljačom običnom predrlja. Na jedan hektar prostora posije se krilastog sjemena do 14 kilogr. a bez krilaca očišćeno G —8 klgr. Posije se iz ruke omašice. Na onim mjestima, gdje vjetrovi HIIUO deru, valja pomenute pruge s v]-bom bliže jedna drugoj da budu. Na pješčanim razvrtama ili jamama, iz kojih se naročito podiže piesak leteći, mora se ponajprije zagrnuti vrbovo granje i posaditi šibljike Učiniv tako onda je pravljenje unakrsnih pletera, plotova od pruća i pokrivanje pieska busenjem i drugim koje čim, kao što su neki njekada činili, Ma svim izlišno, jer se sve to teže nabavlja i skuplje stoji. Od vr^ti \rb-3, koje se na o\aj način podižu po letećim f)jeskuljama najbolje su i najprikladnije ove: biele vrbe, žuta vrba i rakita. Vrbe i kad pokrije i pretrpa piesak opet istjeruju brzo izdanke van pieska Vrba i topola najobičnije se podižu iz prutova i šibljika. Ako se hoće da se zaista podignu, ne treba da su odsječene od prestarelih i kvarnih vrbovih stabala, niti valja da su prekrupne. Najbolje se primaju kad se odsjeku od |