DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-^ 192 — one u praksi n^anjo važne grieške ili manjićavosti, što se naime u Brejirianovom poučku na mjesto postotka od prirasta plohe zamjenjuje dvostruki postotak od prirasta promjera. Takodjer onaj po Pressleru za približno ustanovljenje postotka prirasta tvarine upriličen postupak stezanja (Eingrenzungsverfahren), koji se osniva na pređmjevi, da je prema pripomoći njekog prirasta visine i oblika kod prirasta tvarine M:m jednako D~: cV´ ili jednako I)´´´l´i: d^´-hz, ili napokon jednako B-^´l^-.d-is i t. d. — temelji se takodjer na istih onih odnošajih; nu ti odno^aji neiztiču se ondje kod uporabe tako oštro i očito, kao što u gore spomenuti!) poučcib. Suvišno bi bilo, da se ovdje bavim sravnjivanjem onih 4 poučaka sa Brejmanovim i Presslerovim pribhžnim poučkom glede njihove uporabe odnosno sravnjivanjem onoga, što se od tuđ sve izpresti može. Znamenitu praktičnu vrieđnost gornjih 4 poučaka osjećam u tom, što oni prikazuju jednostavan savez postotka prirasta i što nije dovoljno, da se zadovtdjimo kod opredieljenja postotka prirasta tvarine s odviše zamršenimi približnimi formulami, nego treba da nam bude na razpolaganje podpuno, u svaki čas i u svimi odnošaji jasno i nesumljivo, te jednostavno pravilo kao što je ono u poučku I Priobćio V, Rački. Podizanje vrbe^ topole i bora na pješcanicama. ^ Na sjevero-istočnom kraju naše zemlje imamo dosta veliku prostoriju, na kojoj je leteći piesak. Taj piesak zavata prostoriju pokraj Dunava od Rama do Golupca, od Kladova do Korbova i od Praova do Radujevca. Silni vjetrovi, kad duvaju, razrivaju piesak i raznose na sve strane, prave pješčane smetove i * Ovu razpravicu vadimo iz „Težaka" uz male jezične promjene, buduć mislimOj da bi taj člaužit; glede u(;vrš(Senja letećeg pieska (sviža mnra, mela, Flugsand) moga.0 gdje komu dobro poslužiti. 0 svižu napisao je I. Wessely obširno djelo: „Der europaiclie Flugsand unđ seine Kultur", BeČ 1873., na koje djelo čuvenog stručnjaka svračamo pozornost naših šumara, da ga čitaju, buduč je Wesse]y u tom djelu ne samo teoretički razpravio sve, žto valja znati o šumskoj ogoji na pješčanicah, nego ;e takove pješčanice u Ugarskoj 1 Banatu sam pregledao, proučio, te prema mjestnim prilikam preporučio najprikladniji naciu poSumljenja ovakovili pješčanica. 1 mi u našoj domovini imamo takovih pješčanica, ne prostranih, ali ipak takovih, koje su i koje bi moglo biti još više na spačku poljskoj prievriedi, buđac često biva, da se od maiijeg zla veče zlo radja, pak tako nikad nemirujuči leteći piesak na malih poljanah može poplaviti svojimi smetovi susjedne poljane skoro svake godine sve više, dok ovako ciele okolice i nizine nepretvori u puste pustare, na kojih svaka rasteš prestaje. Takove pješčanice vidimo mi u kotlini Krbave, imenito na tlu, na kojemu stoji njekađ glasoviti „Laudunov gaj", te je tlo okolice tog gaja — poimonce dio doline |