DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 219 Prij e tko so htjede posvetiti sui-narstvii, mogao je Šumske nauke ua svakom (povoljnom) šumarskom zavodu uč´iti, da u državnu službu stupiti raože, Daua s se zaliticva od onog, tko bi želio u državnu službu stupiti, daje Šumarske nauke na šumskoj akademiji u Štavnici dovršio. Prij e 80 je zahtJevalo, da su izuveni šumari morali izučiti i lovačke nauke. Daua s so od šumara ne zahfcieva, da je pravi lovac i da mora iz lovstva izpit položiti. Prij e su mnogi ljudi držali, da su šumari samo za to postavljeni; da u sumi drva doznjičivaju, Daua s još to isto mnogi misle, a za to se Šumarstvo kod nas podi(^´i ucmože do onog shipuja^ do kojega je ono u kulturnom pogledu u drugih naprednih državah. Prij e se je šumarenje u ohće jednostavnije vodilo, a mogla se je svakoj potricl u pravo vrieme doskočiti i okrčenjo šuma zapriečiti. Danas , kad se osnove za šumarenje po pravilih matematičkih zasada npriličuju, i kad ti pred očima silna vojska brojeva i brojka pamet j>omučuje, opaža se u isto vrieme, da ti sume i pred tom vojskom brojeva sve više ponestaje, jer se te vojske nitko neboji. Prij e tko nije bio sa svagđanjimi cdnoŠaji suraarenja dobro podkovan i praktično uvježban, nije mogo biti upravitelj kod šumske uprave. Danas , ako ima propisani državni izpit, može lahko biti sve, što mu srce želi.* J. E. Hrastici i divljač. U onih krajevih, u kojih ima tusto jelena i srna, zaista je mučno uzgojiti hrastiće sjetvom žirka ili sadnjom mladili hrastovih biljka, jer jelenčad i srnČad na takove mlade nasade žestoko napada, brsteć mlade izbojke. Takove obrštenc hrastove biljke zaostanu u rastu, te budu kao nakuštrani grmići i izginu na brzo jedna za drugom. U tom slučaju nepreostaje drugo, nego saditi obliše (Heisl-er), prem i takove nasade divljač cesto oguli, i ako se oguljeni obliši tik zemlje neodrežu, uginu obično; nu onako podrezani obliši tjeraju opet živice, na koje divljač opet s voljom napada. Za očuvati ovakove mlade nasade neće preostati drugo, nego jih ograditi ili suvišnu divljač postreljati. Prva šljuka. Oko 20, siečnja o, g. jenjala je kod nas zima posve. Na briežuljcih sa južnih strana snieg se hametice topio. Zemlja se je posve odkravila a toplomjer pokazivao do 6 stupnjeva topline. Lugar trnjanske šumarije Ananić, prolazeć kroz brdski levir Gradac 20. sieenja t g. opazi šljuku, gdje je prhnula pred njim na kakovih 10 koračaja. Ma sve, da je taj lugar dobar lovac, jer nebijaše pripravan na pucanje i jer se u to doba nije nadao vidjeti šljuke, žalibože nije mogao šljuku ubiti. Odtud bi mogli nagadjatj, da ćemo imati izvrstan lov na šljuke ovog prolieća. I.St. Disciplinarni postupak proti činovnikom srbsko - banatske krajiške pukovnije. Prije nekoliko godina dospjela je imovna obćina nekadašnje srbsko banatske krajiške^ pukovnije br. 14. u takove neprilike, da je vladin povjerenik, veliki * Mi suio ovu crticu našega štovanog pisca uz stilističku promjenu doslovce priobćili, da nam se nebi. prigovorilo, da smo bezobzirni prama našim, čestitim suradnikom ; ali moramo primjetiti, da nam se ne svidja sve ono, o čemu štovani pisac u tih crtieah priča. I naši stari pradjedovi nosili su prij e za obuću ponajviše „opanke" , pa eto vrieme gradi i razgradjuje, a mi njihovi unuci nosimo dana s i čizme i čizmice. Pa tko da nas sbog toga ukori! Ako štovani pisac pozivi još koja godinica, što mu od srca želimo, doživiti će, da će se koje šta prorajeniti, sto prij e bilo nije, a dana s je. Duh vremena nemiruje, a š njim moramo i mi šumari napried ići. U ostalom nije sve dobro, što je „parije" bilo, jer se ij,dauas^´ diči velikom stečevinom ljudske i^lj«idbe i obćeg napredka^ ^^ urednietvo V. R. |