DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HL Vazda i kad god obličnik ra.^tc, onda je uviek i po- KSt 01ak prirasta tvar iiie veći od sbroja postotka prirasta tem eljiii ce i visine. Ako obličnik dohvati minimum ili maximam, odnosno ako obličnik ostane jednak, onda siiedi, da tse iz jednačbe: ;?/* (/ h´ buduć u tom slu ´^ = ^ (-^ -y --T) čaju mora biti 9´ = 0, izpresti mo^e: — — h ^- dl m fj h P´ IV. Vazda i kad god obličnik pada il i ra ste, onda je postotak prirasta tvar ine jednak sbroju postotka prirasta temeljnice plus postotku prirasta visine. Ako sbog boljeg shvaćanja posmatramo normalni razvoj ovih 4 poučaka — primjerice normalni razvoj nepravih obličnika, onda ćemo sliedeće izkusiti: Od ono doba naime, čim je visina stabla konstantnu mjeraču visinu^´´ dokučila, padati će i obličnik neprestance sve dotle, dok nepO-4igne minimum, a iza toga dohvaća maxinmm sve dotle, dokle god ona visina raste, na što do neke stanovite medje opet pada. Po tomu je n onoj prvoj periodi fdo postignuća maximumaj postotak prirasta tvarine manji od sbroja postotka prirasta temeljnice i visine. Ako obhčnik dohvaća minimum, onda jo p^ ===== p Pada li obličnik 0 visokoj dobi, onda je opet p,a < Va + Ph (Poznato je. da se dogadja, da obličnik prsne visine uvjek pada, a da nikad nedohvaća maximum. Ako je takav slučaj, onda je za sav viek p,, < p^, -\- P),,) Absolutni (Riniko\) i pravi (Preslerov) obličnik raste, kako je poznato, u normalnom slučaju već od početka neprestance, te po^tizava sa stanovitim, u s normalnim maximumom neizpravnog obličnika sudarajućoj se hori (dobi) najveći vršak, a od tog časa i neopazljivo sveudilj pada. Odtud siiedi, da je postotak prirasta od tvarine prije niaximuma veći, a za njegova trajanja jednak i poslie izminuća njegova opet manji, nego što je sbroj postotka prirasta temeljnice i visine. Gornja četiri poučka, koja su izpredeua iz posliedka ovog prvog poučka, nijesu do sad, u koliko nam je poznato, na ovakav način potankim tumačenjem razgiobljeni osim možebit ouog četrtog poučka. Brevmanov poučak, koji služi za pobliže opredieljenje prirasta tvarine — odnosno za opredieijenje postotka prirasta tvarine iz prirasta jačine osnovnice i visine — stoji zaista u tijesnom savezu i suglasju sa našim poučkom, osim Mjcruča visina ~~ visina ´Hi mjerenje, Messlmhe. |