DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 3     <-- 3 -->        PDF

HL Vazda i kad god obličnik ra.^tc, onda je uviek i po-
KSt 01ak prirasta tvar iiie veći od sbroja postotka prirasta
tem eljiii ce i visine.
Ako obličnik dohvati minimum ili maximam, odnosno ako obličnik ostane
jednak, onda siiedi, da tse iz jednačbe:
;?/* (/ h´


buduć u tom slu


´^ = ^ (-^ -y --T)


čaju
mora biti 9´ = 0, izpresti mo^e:


— — h ^- dl


m fj h


IV. Vazda i kad god obličnik pada il i ra ste, onda je postotak
prirasta tvar ine jednak sbroju postotka prirasta temeljnice
plus postotku prirasta visine.
Ako
sbog boljeg shvaćanja posmatramo normalni razvoj ovih 4 poučaka



primjerice normalni razvoj nepravih obličnika, onda ćemo sliedeće izkusiti:
Od ono doba naime, čim je visina stabla konstantnu mjeraču visinu^´´
dokučila, padati će i obličnik neprestance sve dotle, dok nepO-4igne minimum,
a iza toga dohvaća maxinmm sve dotle, dokle god ona visina raste, na što do
neke stanovite medje opet pada.
Po tomu je n onoj prvoj periodi fdo postignuća maximumaj postotak
prirasta tvarine manji od sbroja postotka prirasta temeljnice i visine. Ako
obhčnik dohvaća minimum, onda jo p^ ===== pje Pm > Pq + Ph, te ako dohvaća, )naximum, onda je opet p,a == Pq -|- .Pn
Pada li obličnik 0 visokoj dobi, onda je opet p,a < Va + Ph (Poznato
je. da se dogadja, da obličnik prsne visine uvjek pada, a da nikad nedohvaća
maximum. Ako je takav slučaj, onda je za sav viek p,, < p^, -\- P),,)
Absolutni (Riniko\) i pravi (Preslerov) obličnik raste, kako je poznato, u
normalnom slučaju već od početka neprestance, te po^tizava sa stanovitim, u
s normalnim maximumom neizpravnog obličnika sudarajućoj se hori (dobi) najveći
vršak, a od tog časa i neopazljivo sveudilj pada.


Odtud siiedi, da je postotak prirasta od tvarine prije niaximuma veći, a
za njegova trajanja jednak i poslie izminuća njegova opet manji, nego što je
sbroj postotka prirasta temeljnice i visine.


Gornja četiri poučka, koja su izpredeua iz posliedka ovog prvog poučka,
nijesu do sad, u koliko nam je poznato, na ovakav način potankim tumačenjem
razgiobljeni osim možebit ouog četrtog poučka.


Brevmanov poučak, koji služi za pobliže opredieljenje prirasta tvarine —
odnosno za opredieijenje postotka prirasta tvarine iz prirasta jačine osnovnice
i visine — stoji zaista u tijesnom savezu i suglasju sa našim poučkom, osim


Mjcruča visina ~~ visina ´Hi mjerenje, Messlmhe.