DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 216 — Za ubijenu grabežljivu 2vicrad izplaćcna jo novž.ina iiagrada i to: u županiji riečko-modr uskoj 54 Kor. 50 iive. ; u županiji požežkoj: 24 for. 50novč.; u županiji 1 i č k o kr b a vs koj 2S´2 Lor, 50 nv6, i u županiji sriemskoj 38 for. Ukupno 320 for. 50 novč. V. R, Šljuke. 13. ožujka t, g. dosciiše se prve šljuke \^ požežku dolinu, akoprem su planine pune debelog sniegaj te je prvu Šljuku ubio parok Grubač 12; Londjiee, Sitnice. Miš (Mus). Miševi su izmedju glodavaca, kojih ima po svud, na žalost ratara i Šumaru svaknniu dobro poznati. Miševa imade mnogo Vi´sti. Stanovite vrsti vrlo su škodljive sbog silnog kofenja i velll^e proždrvljivosti i zato je brojimo medju najškodljivije životinje, pošto su u stanju siluu štetu nanijeti i u polju i u šumi. Miševi spadaju medju sisavce. Oni imadu nesrasle proste prsti(^´C i gole, te samo gdje kojoni dlačicom obrasla uha, rep i šapice. Oni se odlikuju osobitim svojim podzemnim živovanjem, a posebna vrst miševa i sa svoga dalekoga selenja. Neosvrćuć se na pojedine vrsti miševa spominjem samo onog, koji prebiva po šumah i u njih živi. Šumski miš se je po svoj Europi razkotlo i udomaćio upravo onako, kao i miš, pokuc^ar (domaći miš), te se najradje zadržaje u Sumali, a zato ga tako prozvaše. Po no(5i neštedi on niti vrtova, a koru mladih nasada ljubi glodati i puplje obgrizati. On voli zasadjen žir, grah i grašak izrovati, te klicu uuištiti. U povoljnih odaošajih gdjekoje godine taj gad izvanredno se nakoti, te se diljem polja razširi, i ovdje na poljskih usjevih osjetljivu štetu našim poljodjelcem nanaša tim, što razoruje usjeve više, nego što mu je za prehraniti potrebito. Na ove redke ponuka me okolnost U, što sam uvjeren, da je mnogi gospodar i šumar taj gad roda sisavaca već mnogo pixt prokleo, a kako ga i nebi proklinjao kad trud i nadu gospodara i Šumara na polju njegova rtda u kratko vrieme do temelja uništnje. Prošle jeseni zasadio sam njeku površinu do 62 jutra sa žirom, te činije zadnjeg sniega nestalo, imadoh Sto vidjeti! Čitava zasadjena površina probušena i jzkrizana je samimi prohodi od miševa tako, da ćovjek nije kadar ni korak ućinitij a da nebi na mišji trag stupio. Toga skota nakotilo se je j nakupilo toliko, da su miševi sav usjev žira na cieloj površini posve uništili. Ova me okolnost — prem nješto prekasno —- na promišljanje ponuka, kako bi se naime ovaj skot, ako ne baš izkorienio i posve uništio, a ono bar umanjio, i kako bi se umnoženje te gamadi bar donekle prepriecilo. Naši ratari Žesto jadikuju, da su miševi čitava polja i djetelišta popasli i uništili. U ovakih okolnostih nesmije ratar prekrštenih rukuh gledati; jer kao Sto neće šumar i voćar i džepu vuke držati, ako se pojave u Sumi i u voćnjacih škodljivi zarieznici, nego de, — što no rieč — zasukati rukave i svim marom prionuti, da valjanim sredstvom i oru/jcin proti neprijatelju na branik stupi, tako nesmije ni ratar, ni šumar dopustiti, da mu miševi sav skupoeien usjev u polju i u šumi unište. Nije istina, tko tvrdi, da ni ratar, ni šumar nemogu proti miševom vojevati, te jedan i drugi mudro nerade, ako prepuste samoj prirodi, da ona proti sličnim nepogodam bez ljudske pomoći nzradi, Nedvojbeno jo doduše, da je sama priroda kadra u sličnih okolnostih najizdašnije dielovati na uništenje raiš´^va. no zato nesliedi, da nam itetreba i samu pi-irodu a njezinu radu podu[)irati, jer uztraju li takovi prirodni odnos iji, koji nisu na uštrb sličnim nepogodam, tad deuio, očekujuć bezbrižno pomoć od prirode, uzraditi sami proti st´bi na štetu, te bi morali već i vlastite stanove napustiti, da u njima štakori i miševi gospodare. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
~ 217 - Ratarom je U tom pogledu lakše raditi, samo ako je k tOmu volje, nego li šunfai-oiii, jer jim jcdnot^taviio ali sigurno trcds-tvo tit-pjeh zajamcuje, a to je, da se naime luisja legla i rupotine zaliju sa guojnicouj, što aa iaglje učiniti može, hudu<^´ polja nezapremaju toli obsežne piostore, kao što ih zaprctmaju šumske površine, pa s toga nije mogućne Šumaru, da se posluži istim onim sredstvom za uništenje miševa, kojim se služi ratar. Drugo sredstvo za uništenje miševa bilo bi to, da se na površini^ u kojoj su se miševi nastanili, ukopaju ravno sa površjem tla drvene t-abrice i lonci na polovicu sa vodom napunjenij jer će se u tom posudju miševi podaviti. Miševi izlazeu iz svojili podzemnih stanova, bježe neprestano ovamo i padaju nehotice u takove lovke, te se u postavljenih posudah udave. I ovo sredstvo može ratar uspješno rabiti; nu i šumaru ee onakovo sredstvo za uništenje miševa dobro poslužiti, ako on na površini, koja je sa žirom zastidjena ili u ob(5c za pošumijcnjc odredjena prema veličini iste povuče više poprlečuih brazda, te u istih u razmacih od dva do tri koraka l´ široke i 2´ duboke jame ponapraviti dade. U ovakove jame će miševi upadati upravo onako kao i u posudje, sto no ga ratar u polju rabi. Iz ovakovih jama nemogu miševi nikud nikamo, pak onda možemo u ovakovih stupicab ulovljene i zarobljene miševe posve potuči i uništiti. Još ima jedno sredstvo, kojim se može šumar za uništenje miševa dobro poslužiti, a to je otrovno tiesto, koje bi se po mom muienju iiajuspjeSnije rabiti moglo. Takav otrov je praniČiio tiesto (Pbospbor-Pasta), koje tiesto noću svjetluca sbog pranika iz kojega je tiesto sastavljeno, i koji se, kako je poznato, sam po sebi svjetluca. Baratanje s tim otrovom je dosta opasno, zato se mora takovo tiesto vrlo oprezno rabiti. Kod priugotovljivanja tog otrova treba paziti, da se pranik neupali, što bi se lahko dogoditi moglo, zato ga valja u jednoj posudi u vrućoj vodi razmo^dti i s ostalimi primjesami posije u mrzloj vodi opet smjesati. PraniČno tiesto priugotavlja se na sliedeći način; Uzme se prema potrebi 6 drama vode sa 1 dramom sumpora (ali ne sumpornog cvieta), te se k tomu još pridoda 2 drama gorušlčnog brašna. Grorušica se pridodaje tomu otrovu s toga, što ona prieči vrienje tog otrovnog tiesta, a tim ga Čuva, da se nepokvari. Ta smjesa umjesi se tada u 10 unca mrzle vode sa 8 unca sladora i 12 unca raženog brašna. Takovo tiesto rabi se posve jednostavno. Uzmu se naime pločice (daščice ili trieske) po prilici od 0´5[]]´´ velike, te se na nje otrov postavi i na zaraženoj površini Što više porazmjeste. Taj otrov traže miševi rado i našavši ga, postaju žrtvom svoje prožđrljivosti. Na ovaj način poginuli miševi zasmrade sva mišja legla i cielo zaraženo površje tako, da i još preostali na životu miševi moraju zarazitu površinu napustiti. Ovo bi bilo jedno od najradikalnijib sredstava proti lim skotovom. ^ Pokušajmo i to sredstvo prvom zgodom! , . —k. G-lobe iz narušaja zakona o porezu na lov i puške. Prema smislu § 41. zak. članka XX[IL ex 1883. slovečeg o zakonu o porezu na puške i lov, tko povriedi. ovaj zakon, počini dohodarstveni narušaj, koji se po § 43. istog zakona prema mjeri upisivosti kazni novčanom globom. Uplaćena takova globa pripada prema ustanovi § 49. istog zakona u jednoj trečini obeini, u koje kotaru je poziv stavljen, odnosno stalno stanuje stranka, koja je sbog zatajenja puške obsudjena. : Povodom dopisa .kr. financijalnog ravnateljstva u Zagrebu od 24. veljače 1889. br. 937./V. pozvane sa upravne oblasti okružnicom kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 26. ožujka 1889. br. 9394., da u roku od 14 dana izvieste, u kakovu svrbu obraćaju obćiue pripale jira globe, iz narušaja zakona o poreza ua lov, i puške. ^„Obćinar". |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 218 — Izpit za računarsku struku kod gospodarstvenih ureda imovnili obdma obdržavati ce se prema naredbi kr. zemalj. vlade od 5. siečnja 1883. br. 21295 na 5. lipnja i sliedecih dana t. g. ti II. odsjeku zemalj. vlade, odjel ^a uii-utar. poslove, pod predsjedoietvom velemožn. gosp. M. pl. Haipera-Sigetskoga. Kandidati, koji žele imati dozvolu za Jzpit iz računarske struke, moraju svoje po propisu oblo´/.ene molbenice do 3. svibnja t. g. putem dotičnog gospodarstvenog ureda imovne obcJiie odnosno putem predpostavljene oblasti predložiti zemalj. vladi, odjel za unut. poslove. Kako je bilo prije, a kako je danas? Prije je postojao šumski ured kod bivših pukovnija u vojnoj krajini, a imao je pod upravom sunie u površini od 100.000 rali, a gdje gdje i više, koje su bile povjerene za šumarenje jednom nadšumaru aa 40 do 50 lugara. Dana s postoje takodjer šumski uredi od kako su šume razdieljene na imovne obdine, a takove imovne šume u površini od 50.000 rali, gdje gdje više ili manje, upravlja jedan nadšumar, do 3 kotarska Samara, jedan procjenitelj i 30—40 lugara. Prij e se je hrastovina na pojedina stabla po proračunanoj kubič. stopi prodavala. Dana s se prodavaju hrastove šumo poprieko po rali, na ukupni broj stabala ili na kubični metar. Prij e su šumski uredi ogojne radnje izvadjali u vlastitom podhvatu. Dana s se na mnogih mjestih ogojne radnje izdavaju uz jeftimbu poduzetniku. Prij e nvedcno je bilo, dapač^-e zakonom opredieljeno, da se na sječnoj površini prijej nego što će se Šuma sjeći, sjetvom ili prirodnim načinom šumište pošumi. Dana s si nitko za tim glavu netare, nego se i nakon dovršene sječe sjetva obavlja, ili u pomanjkanju sjemena ostaje sječina nepošumljena. Prij e bilo je zabranjeno, da se šumski činovnici nesmiju baviti kućnim gospodarstvom, da tim svoju službu nezanemare. D a nas se činovnikom zemljišta opredieljuju kao i;>ripadnost, da mogu gospodarstvo voditi. Prij e se je šuma Stedila i samo za domaću potrebu pučanstva sjekla, da se seljačko gospodarstvo s njom okoristi, a usljed ove štednje bili su i klimatični odnošaji povoljniji. Dana s se Šumom neštedi, niti tko haje da se s njom pučaastvo okoristi; i prem se u obće pi-iznaje, da su šume u pogledu klimatičkih odnošaja od prieke tiužde, da se goje i pi´ekomjerno ne uživaju. Prij e se je strogo pazilo, da se šuma za tvorivno i gradjevrio drvo samo poČam od prosinca do konca veljače sječe, kjid je drvo najčvršće i najstalnije. Dana s se na to nepn^^I, nego se stabla sjeku i onda, knd su u nnjboljoj mezgri, samo neka se Rnancijalni dobitak poptigtie, Pri j c je uzakonjeno bilo, da se piišarina a šutnah počam od 1. svibnja do Miholja, a žirenje svinja od 1, listopfida do božica IH nove godine uživa. Dana s se pašarina i žirovina podjedno daje u zakup na cielu godinu, a zakupnik pobira paŠarlnn i žirovinu od komada, a kod toga se nebrine, da li če pretjerani broj kod ugona dovoljne hrane naći. Prij e sn nosili šumski činovnici u službi praktična odjela. Dana s nose skupocjenija I manje praktična za službu. Prij e se je kod organizacije šumiirstva u Hrvatskoj obzirom na odnošajc vremena i prema drugim državnim činovnikom plača povisivala. Dana s se kod organizacije štunskih činovnika kod manje povoljnih odnošaja plaća snizuje. Prij o su šumski činovnici putni paušal imali u gotovini. Dana s se z,ahtieva^ da za opredioljenj paušal moraju konje uzdržavati, da vanjsku alužbu obavljaju. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 219 Prij e tko so htjede posvetiti sui-narstvii, mogao je Šumske nauke ua svakom (povoljnom) šumarskom zavodu uč´iti, da u državnu službu stupiti raože, Daua s se zaliticva od onog, tko bi želio u državnu službu stupiti, daje Šumarske nauke na šumskoj akademiji u Štavnici dovršio. Prij e 80 je zahtJevalo, da su izuveni šumari morali izučiti i lovačke nauke. Daua s so od šumara ne zahfcieva, da je pravi lovac i da mora iz lovstva izpit položiti. Prij e su mnogi ljudi držali, da su šumari samo za to postavljeni; da u sumi drva doznjičivaju, Daua s još to isto mnogi misle, a za to se Šumarstvo kod nas podi(^´i ucmože do onog shipuja^ do kojega je ono u kulturnom pogledu u drugih naprednih državah. Prij e se je šumarenje u ohće jednostavnije vodilo, a mogla se je svakoj potricl u pravo vrieme doskočiti i okrčenjo šuma zapriečiti. Danas , kad se osnove za šumarenje po pravilih matematičkih zasada npriličuju, i kad ti pred očima silna vojska brojeva i brojka pamet j>omučuje, opaža se u isto vrieme, da ti sume i pred tom vojskom brojeva sve više ponestaje, jer se te vojske nitko neboji. Prij e tko nije bio sa svagđanjimi cdnoŠaji suraarenja dobro podkovan i praktično uvježban, nije mogo biti upravitelj kod šumske uprave. Danas , ako ima propisani državni izpit, može lahko biti sve, što mu srce želi.* J. E. Hrastici i divljač. U onih krajevih, u kojih ima tusto jelena i srna, zaista je mučno uzgojiti hrastiće sjetvom žirka ili sadnjom mladili hrastovih biljka, jer jelenčad i srnČad na takove mlade nasade žestoko napada, brsteć mlade izbojke. Takove obrštenc hrastove biljke zaostanu u rastu, te budu kao nakuštrani grmići i izginu na brzo jedna za drugom. U tom slučaju nepreostaje drugo, nego saditi obliše (Heisl-er), prem i takove nasade divljač cesto oguli, i ako se oguljeni obliši tik zemlje neodrežu, uginu obično; nu onako podrezani obliši tjeraju opet živice, na koje divljač opet s voljom napada. Za očuvati ovakove mlade nasade neće preostati drugo, nego jih ograditi ili suvišnu divljač postreljati. Prva šljuka. Oko 20, siečnja o, g. jenjala je kod nas zima posve. Na briežuljcih sa južnih strana snieg se hametice topio. Zemlja se je posve odkravila a toplomjer pokazivao do 6 stupnjeva topline. Lugar trnjanske šumarije Ananić, prolazeć kroz brdski levir Gradac 20. sieenja t g. opazi šljuku, gdje je prhnula pred njim na kakovih 10 koračaja. Ma sve, da je taj lugar dobar lovac, jer nebijaše pripravan na pucanje i jer se u to doba nije nadao vidjeti šljuke, žalibože nije mogao šljuku ubiti. Odtud bi mogli nagadjatj, da ćemo imati izvrstan lov na šljuke ovog prolieća. I.St. Disciplinarni postupak proti činovnikom srbsko - banatske krajiške pukovnije. Prije nekoliko godina dospjela je imovna obćina nekadašnje srbsko banatske krajiške^ pukovnije br. 14. u takove neprilike, da je vladin povjerenik, veliki * Mi suio ovu crticu našega štovanog pisca uz stilističku promjenu doslovce priobćili, da nam se nebi. prigovorilo, da smo bezobzirni prama našim, čestitim suradnikom ; ali moramo primjetiti, da nam se ne svidja sve ono, o čemu štovani pisac u tih crtieah priča. I naši stari pradjedovi nosili su prij e za obuću ponajviše „opanke" , pa eto vrieme gradi i razgradjuje, a mi njihovi unuci nosimo dana s i čizme i čizmice. Pa tko da nas sbog toga ukori! Ako štovani pisac pozivi još koja godinica, što mu od srca želimo, doživiti će, da će se koje šta prorajeniti, sto prij e bilo nije, a dana s je. Duh vremena nemiruje, a š njim moramo i mi šumari napried ići. U ostalom nije sve dobro, što je „parije" bilo, jer se ij,dauas^´ diči velikom stečevinom ljudske i^lj«idbe i obćeg napredka^ ^^ urednietvo V. R. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~ 220 — župan 0 r tn 0 s poveo proti api-aviteljem Imovne ob(:´ine disciplinarni postupak, a T^jcduo odredio, da se u})rava imetka povjeri organoai kr. šumskoga ravnateljstva u Lu´2:oiu. Od skoio progla^eim je osiitla disciplinarnoga snda proti predsjedniku ob^^ino Stjepanu Vuletic-n, bumarn Juliju Ridleiu i kontrolom Iliji Turkoitji, te su sva trojica radi povricde dužnosti osađjeni iia gubitak službe, dočiui je imovna obćina upueoiu, da naknadu ^t^te izliodi g-radjanskim parbenim putem. Obeina je osudu primila na znanje, no nvjeriv se, da osuđjcni furd^cijonori nisu nanieli obeini zlobnu štetu, zaključila je, da se nezametne parnica radi naknade. Vladin je povjerenik umoljen, da proti spomenutim osobam obustavi svaki dalnji korak. Opet jedna tvornica tanina. Kako s pouzdana vriela čujemo, postaviti <-e se u NaSicah tvornica tanina. To je dakle u našoj zemlji već treća tvornica te vrsti; postoje naime već takove n Zapanji od jednog englezkog i u Mitrovici od jednog ćeskoga družtva. Poduzetnik buduće tvornice tanina u Našicah je budimpeštanska tvrdka ^]S[ eu s c b I oss i drug´´. Potrebito drvo za proi/.vadjanje tanina dobavljati će se po svoj prilici iz Šuma prouzv. gosp. grofa Ladislava Pejačević-a, koje Ćume leže većini dielom oko Našica. Molimo uljudno ondašnjega gosp. vlast, snmarnika, da nam izvoli dogodioe o upitnoj tvornici tanina pobliže što u interesu same stvar; priobeiti. Divlji vepar ubijen. U Sumab brodske imovne obćine pojavile su se divlje svinje još lanjske godine, te su se s toga i bajke obdržavale, ali bez uspjeha. Dne 6. siećuja 1889, donese kožu divljeg vepra njeki JR,oko Galović iz Soljana opančaru u Mirkovcih. da ju ućdni i njemu opanke napravi. GuvŠi to, dodjem do 0])aueara, tu zatećein Oalovića, koji mi pripovledi sliedcće: U´noći sam opazio, da divlji vepar k mojim svinjama dolazi^ te s toga odlučim da ga dočekam. Sjednem u svinjae te oko 9 sati vidib ga, gdje pravac k svinjcu ide, pustim ga na koji c\e5et koraka i 0[)a!im obe cjevi, našto sam mu desnu prednju noga prebio; bože, napunim opet i opalim te ožežem joS dva Intca; sad sam vidio, da sam ga zabunio, uzmem sikiru, pa k njemu na polje^ te sa nekoliko udaraca bijaše mrtav. Koža je 1*00 cm. od njuške do repa duga, i´30 cm, široka, njuška jest, 9 cm. visoka, 12 em. široka. NajČAidnovatije je to, što mu bijaše lievo ubo razrezano, kao da je rovašen. Meso mu je nalik na govedina, te kubano ne bijaše tvrdo. Klice bijahu sasvim oglodane, što dokazuje, da je dosta mator bio. J. P. IJOV na medjeđe. O tom priobćuje „Obzor´´ na temelju dobivena pisma iz Čabra slieJeće: Ovih dana priredili su lovci lov na medjede na teritoriju gospoštije Čabarske. Mladi busarski Častnik Alberfc pl (^\\^czj, koji je nadošao pred nekoliko tjedana ovamo, pokušao je dae ´24. veljače t. g. lovnu svoju sreću. Uz pratnju gospoštiuskih šumara Grtinwalda i Landanera, te pomoćnog Šumara, poznatog kao vrlo izkusnog poznavatelja špilja Ošboba, krene dru/tvo onog dana oko 9 sati u jutro, jedan od prilike sat daleko od paropiie, na brieg zvani (^uzlica, gdje su se nadali, da će naći medjedju Spilju. Došav na opredieljeno mjcito poredaše se lovci kod brloga, a Ošbolt, kao stari lovac, koji jCj kako čujemo, već 8 medjeda usmrtio, počue prozivati gosu meda, ne bi li ustao iz svoje ložnice, te se ogledao sa lovačkimi taneti. Uzalud, medo se bio oglušio na poziv. Na za malo opazi pl. Grhyczy, da je sa visine špiljo opala malena gruda sniega. I sbilja ne prodje dugo i eto uz grubo urlikanje pnj.ivi se modjodica, koju t)rvi pozdravi pl. Ghyczy sa dvama smrtonosnima iiitcima Za ovimi hitci u^sliediše ostali prisuf^nih šumara. Medjedica se skotrlja dolje poviaćeć zi sobom silan suieg. Veselo druHvo pohrli lad k žrtvi Ustrieljona me ijedica jo oko 3 godine stara i Hop je exemplar. Miadi pl. Uhyezy je i ovom prigodom pokazao svoje veUkod\i5je, nadariv Ošbolta sa petdeset for. Kako čujemo, kani isti gospodin domala opet prirediti lov na medjede, i to na visokom Kišnjaku, |