DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 216 — Za ubijenu grabežljivu 2vicrad izplaćcna jo novž.ina iiagrada i to: u županiji riečko-modr uskoj 54 Kor. 50 iive. ; u županiji požežkoj: 24 for. 50novč.; u županiji 1 i č k o kr b a vs koj 2S´2 Lor, 50 nv6, i u županiji sriemskoj 38 for. Ukupno 320 for. 50 novč. V. R, Šljuke. 13. ožujka t, g. dosciiše se prve šljuke \^ požežku dolinu, akoprem su planine pune debelog sniegaj te je prvu Šljuku ubio parok Grubač 12; Londjiee, Sitnice. Miš (Mus). Miševi su izmedju glodavaca, kojih ima po svud, na žalost ratara i Šumaru svaknniu dobro poznati. Miševa imade mnogo Vi´sti. Stanovite vrsti vrlo su škodljive sbog silnog kofenja i velll^e proždrvljivosti i zato je brojimo medju najškodljivije životinje, pošto su u stanju siluu štetu nanijeti i u polju i u šumi. Miševi spadaju medju sisavce. Oni imadu nesrasle proste prsti(^´C i gole, te samo gdje kojoni dlačicom obrasla uha, rep i šapice. Oni se odlikuju osobitim svojim podzemnim živovanjem, a posebna vrst miševa i sa svoga dalekoga selenja. Neosvrćuć se na pojedine vrsti miševa spominjem samo onog, koji prebiva po šumah i u njih živi. Šumski miš se je po svoj Europi razkotlo i udomaćio upravo onako, kao i miš, pokuc^ar (domaći miš), te se najradje zadržaje u Sumali, a zato ga tako prozvaše. Po no(5i neštedi on niti vrtova, a koru mladih nasada ljubi glodati i puplje obgrizati. On voli zasadjen žir, grah i grašak izrovati, te klicu uuištiti. U povoljnih odaošajih gdjekoje godine taj gad izvanredno se nakoti, te se diljem polja razširi, i ovdje na poljskih usjevih osjetljivu štetu našim poljodjelcem nanaša tim, što razoruje usjeve više, nego što mu je za prehraniti potrebito. Na ove redke ponuka me okolnost U, što sam uvjeren, da je mnogi gospodar i šumar taj gad roda sisavaca već mnogo pixt prokleo, a kako ga i nebi proklinjao kad trud i nadu gospodara i Šumara na polju njegova rtda u kratko vrieme do temelja uništnje. Prošle jeseni zasadio sam njeku površinu do 62 jutra sa žirom, te činije zadnjeg sniega nestalo, imadoh Sto vidjeti! Čitava zasadjena površina probušena i jzkrizana je samimi prohodi od miševa tako, da ćovjek nije kadar ni korak ućinitij a da nebi na mišji trag stupio. Toga skota nakotilo se je j nakupilo toliko, da su miševi sav usjev žira na cieloj površini posve uništili. Ova me okolnost — prem nješto prekasno —- na promišljanje ponuka, kako bi se naime ovaj skot, ako ne baš izkorienio i posve uništio, a ono bar umanjio, i kako bi se umnoženje te gamadi bar donekle prepriecilo. Naši ratari Žesto jadikuju, da su miševi čitava polja i djetelišta popasli i uništili. U ovakih okolnostih nesmije ratar prekrštenih rukuh gledati; jer kao Sto neće šumar i voćar i džepu vuke držati, ako se pojave u Sumi i u voćnjacih škodljivi zarieznici, nego de, — što no rieč — zasukati rukave i svim marom prionuti, da valjanim sredstvom i oru/jcin proti neprijatelju na branik stupi, tako nesmije ni ratar, ni šumar dopustiti, da mu miševi sav skupoeien usjev u polju i u šumi unište. Nije istina, tko tvrdi, da ni ratar, ni šumar nemogu proti miševom vojevati, te jedan i drugi mudro nerade, ako prepuste samoj prirodi, da ona proti sličnim nepogodam bez ljudske pomoći nzradi, Nedvojbeno jo doduše, da je sama priroda kadra u sličnih okolnostih najizdašnije dielovati na uništenje raiš´^va. no zato nesliedi, da nam itetreba i samu pi-irodu a njezinu radu podu[)irati, jer uztraju li takovi prirodni odnos iji, koji nisu na uštrb sličnim nepogodam, tad deuio, očekujuć bezbrižno pomoć od prirode, uzraditi sami proti st´bi na štetu, te bi morali već i vlastite stanove napustiti, da u njima štakori i miševi gospodare. |