DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Drvene vile prave se od razsohe brezovog, hrastovog ili topolovog đi´veta.. Za tnipac (na kojem se meso siječe) rabi se bukovo drvo, ali najbolji su trupci od briestovine. Za manje posude, u kojih, se tekućine spremaju, rabi se osim hrastoviae još javorovo, borovično, ariževo, kruškovo i trešnjevo drvo. U nekih predjelih naše carevine izradjuje se od bukovine i burad za vino i za pivo. Za burad, u koju se sprema rakija, rabi se gdje gdje još i jasenove, bagremovo i brezovo drvo, a za kace za kom rabi se osim hrastovine još i gusto drvo od ariža i smreke. Za šindre (šiklin) rabi se hrastovo, jelovo, borovo i srarekovo drvo, a gdje gdje i jasikovo drvo. Za vesla najbolja je jasenovina, ali rabi se u tu svrhu i bukovina/ Lubanj (obod) od sita pravi se od kalavog smrekovog drveta, u koju se svrhu rabe jake cjepanice, koje se kalaju kalačom i onda izstrugaju. Za korita, drvene tunjure (plitice), daščice za sjeckanje, lopate za pregrćanje žita i brašna, nadalje za krušnu lopatu, žlice, kuhače, za postolarska kopita (kalupe) rabi se bukovina, briestovina i lipovina. Osim toga rabi se za drvene kašike, s kojima se jede, još i javorovo, brezovo i borovično drvo. Za homut i za sedlarsko oblučje rabi se bukovina i brezovina- Za grablje naime za čapnice, za zubce i za grabljište rabi se različito drvo i to: čapnica pravi se obično od bukovog ili javorovog, zubci od hrastovog ili drenovog, a grabljište od čamog drveta. Za okase (kundaci) na puškah i pištoljah rabi se najobičnije orahovina, brezovina, briestovina i klenovina, a u Slavoniji obično bukovina i to doluji djelovi od mlada drveta ili pridančići. Za pritke za grah rabi se različita granjevina, nu najbolja je 1—3 godine mlada granjevina bukova i grabova. Hludi (kolje) za vinograd prave se od četinjavog drveta, inače rabi se hrastovo, bagremovo i kestenovo drvo, _ - Za trte, s kojima se vežu Janci i konopi na teretnih kolih rabi se žilavi bukovi, hrastovi ili brezovi prutovi, Za trte za vezanje žitnih snopova rabe se živici od Ijeskovine, vrbovine i šibje od raznog drveća. Za vezice čokoća u vinogradih rabi se vezoviua i liko lipovo. Za metle rabi se mlado šiblje brezovo, koje najdulje uztraje, ako se odreže prije listanja breze. Inače rabi se u tu svrhu i metlovina oguljene vrbove šibe i žutilovka. Svršiv ovo razlaganje o uporabi i koristi šumskoga drveća mislim, da smo. se do sita osvjedočili, da je šuma neizcrpivo blago ljudske privriede, te bez šume gotovo niti živiti, niti životariti mogli nebi, pa s toga treba šume pjestovati i čuvati od svake potrice, a uživati razborito, da budu ne samo nama, nego i našemu potomstvu vrelo sreće i blagostanja. |