DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 14 <-- 14 --> PDF |
=-» 202 « takovi umjetni rukotvorci ili zanaHije, koji izradjuja stolarske predmete, te ukladaju u drugo drvo bagremovo drvo ili ebanoviim za ukrašenje ili nakit. Bagremovina bila bi tahodjer izvrstan lies, jer netrune. Za to se rabi ondje, gdje je ima, za glavne stupove (pilovej, a pod vodom može bagremovina ležati 30 do 40 godina bez da samo nntrune. Drvo je dobro i za gorivo. Breza . Drvo je ponješto crvenkasto, te ima priliiiuo tanka vlakna. Ono se daje liepo olažtiti, te je žilavo. Stolari, tokari, eben^ri i cokuljari (klopari) rabe ga često. U sjevernih krajevib, u kojih breza brže raste, nego kod nas, rabe brezovo drs^o i kolari. Drvo gori brzo i jasnim plamenom, a kao drvo za gorivo rabi se i u talionicah. Brezov ugljen rabi se takodjer kod pravljenja baruta. Brezovu koru rabe strojbari mjesto hrastove kore. U Švicarskoj prave od brezove kore njeku vrst sirupa, te ga rabe mjesto šećera. I njeku vrst piva prave od brezova soka, te vele, da je takovo piće dosta tečno. Jasen . Ja-:enovina je biela, ima jaka uzdužna vlakna, dosta je tvrda, gibka i pruživa. Kolari izrudjuju od jasenovine razne predmete imenito onakovo komade, koji moraju biti gibki kao na pr. rudo, ojnice i t. d. Tokari prave od jasenovine loj^renice, stolčiće, držalice za ovudje, biljaiske palice i t. d. Bačvari rabe jasenovinu za obruče. Ako je jasenovina ćvorava, onda ju rabe i stolari, jer se dadu iz takova drveta načiniti liepo pisane (šarovite) dasćiće za ulaganje u drugo drvo. Jedina mana jasenovini je ta, sto ju brzo crv izjede, te s toga nije za lies dobra. Za gorivo je jasenovina vrlo dobra i daje dobar ugalj. Ako je jasenovina sirova, (m;ia bolje gori, nego mnoga ina drva, koja su suha. Na jasenovo lišće napada takozvani babak (španjolske mušice), kojo se u Ijekarstvu rabe. Jasenovo lišće djoluje kod čovjeka kao čistilo, doćim kod konja i goveda ne. Jaseuov l]\t s proljeća, dok je još mlad i nje>an, vrlo je pogibeljan za hranu (h)niaće stoke, jer od nje oboli stoku od takozvane „drvene boljetice", a to će reći, da se kod stoke upali želudac, te onda pogine. Prije nego što se je obrela (promišla) kinovina, rabili su liećnici jasenovu koru kao uztuk proti groznici, a i danas se rabi oil jasenova soka priugotovljeoa „uiana" u liekarstvu kao lagano čistilo kod znpeke. Brek , brekinja . Drvo je dosta tvrdo i bielkasto. Stržon mu je nježna i gusta, te se brekovo drvo dade iahko izrnditi i liepo olašUti. Tokari prave od brekovino razno j)osudje i sprave (halat), imenito držalice za oradje. Krupno brekovo drvo veoma se rie(!ko nadje. Oskoru s (oskoruša). Drvo je plavkasto ili crvenkasto, te ima po sebi sitne žilice. Vrio je tvrdo, gusto i dugovječno. Drvo rabe puškari, ebcnisti, stolari, mebauiri i tolcari, a ponajviše prave se od tog drva onakove sprave. koje se nmogo trti ili žuljali moraju. Za to se od takova drveta prave i paučnjaci f-^ubato koleso), loijatice na mlinskom toćku i stalci za blanjnće (tezge). Topola. Topoloviiui je biela, lahka i jednaka pleteža. Drvo se može iahko izradjivati i liepo olaštit, ali je mekano i netraje dugo. |