DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 200 — iieprecienjiva važnost šume u svih prilikali ljudskoga života. Nisam ni to naumio, da ovdje razelanciai kako se drvo za razne svrhe upriličuje, jer bi tomu bio jedva kraj i konac, nego ću ovdje progovoriti samo o tom, u koju se svrha drvo rabi i uprilieuje. 1 to je već mućna zadaća, koju sam si naprtio, ali imajuć pred oćima, da nije dovoljno, ako lugar cieli božji dan samo zuri u šumu, nego da mu valja upoznati i važnost šume i zašto se ona za sve rabiti može, pa me to poniika, da i ja o tom ovdje koju napišem. Početi ću. Dubovina ili hrastovina. Drvo od lužnjaka nije tako kvrgavo kao ono cd kitnjaka, a bolje se dade kalati, pa se od njega pravi svakovrstni lies za gradjevine (grede, gredice, pajante, ušaci, rogovi, žioke, daske, podnice i t. d.). a rabi se i za drugi kućni nared. Stolari i tokari izradjuju od brastovine svako> vrstne pokućtvo i ine rezbarije, a rabi se u velike za brodogradjevine, te mornari tvnle, da se hrastovina neraztrieska, ako ju topovsko tane probuši i da je bušotinu lahko zabrtviti (začepiti). Osim toga izradjuje se od brastovine na malo i u velike razna burad (takozvane baćvarske i francuzke dužice) za kućnu porabu i za trgovinu, te se u takovoj buradi šalje u sviet svakovrstna tekućina kao: vino, pivo, rakija i t. d. Don)aći bačvari prave od brastovine takodjer i škafove (kablove), lodrice, badnje i drugo posudje, Hrastovina ima u svih svojih djelovih njeku stezajuću tvar, koju zovemo hiesloviuom (tanin), a ta trie.slovina ima to svojstvo, da se spaja sa životinjskom vlakninom, tvoreć njeku vrst pačetine (pitije, hladetine), koja se u vođi neda rastopiti U hrastovoj kori ima osobito nmogo triesla, imenito u uiludoj hrastovoj kori, a s toga se kod strojenja koža u velike rabi. U novije vrieme rabe tvornice tanina za proizvadjanje trieslovine takozvane hrastove guljače t. j . svakovrstne poveće hrastove odpadke, Kod nas ima do sad ovakovih tvornica u Bošnjacib i u Mitrovici. Trieslovina u hrastovim čini, da je hrastovo drvo dugovito ili trajno, a ovo mnogo vriedi, osobito kod vodogradjevina i brodogradjevina, buduć trieslovina prieći, da netrune drvo na onih mjestih, koja su spojena željezom ili probušena sa željeznimi Rj)onami, čavli i t. d, Hrastovo drvo dobi´o je za vatru, a d:ije takodjer i dobar ugljen. Hrastov žir rabi se za tovljenje krmadi, a od žirkfi, pravi se njeki nadomjestak za kavu, pače pr/.en žir kuha se, te onda pije mjesto kave. Vele, da je ovakova kava vrlo zdrava. Bukva. Bukovo drvo rado se usuši, a buduć nije ni osobito pruživo, s toga se ono nerabi kod velikih gradjevina. Kod brodogradjevine rabi se takodjer bukovo drvo, a od njega se prave hrbtice (kilj, kolumba) i ostali djelovi broda, koji su uviek pod vodom. Od bukova drva prave se okfisi na puškah, čamci Zt plovitba na malih vodah, a u tu svrhu izdube se ciela debla. Za vesla kod velikih brodova neima boljeg drveUi od bukova Bukovo drvo rabi se za srJ´anice (svoi´ove) na teretnih kolib, nadalje za gobele ili naplatke kod točkova, a za topovske stalke rabi se |