DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1889 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tobolac za lugare. Piše Vatf llacki. (^Na.stuvak.j IV. Poraba drva kod malog obrta ili domaće potrebe. J>ubrava je gradove ogradila; dubrava sunce proliladila; dubrava oblake skupila i daždjeviti blagoslov spustila; dubrava skitila gore i doline, a vode i vienei oplela; dubrava okraj sebe zemlju obrosila; u svojem njedru obranila i srebro i zlato, a na koljenu svojemu odnibala pticu i zvierku; dubrava obiljem svojim odgojila i nakrmila i pitomo i divlje, niemo živince i mudro dvonožče: zibkin 0 leglo." Neznam, da li bi mogao najveći pje?nik širom biologa svieta Fa toli kratkimi, ali jezgrovitimi riećmj opjevati važnost divotu i krasotii ^ume, kao što ju je sa krilovitimi^ riečmi opisao nas domaći umnik Fraii Korelae, pak s toga ove zlatne rieči njegove opetujem i ovom prigodom i preporučim našim lugarom, d(a ove mudrice našega učenjaka na pamet nauče, e da jim se u srce zasade i pred očima lebde za pouku, da treba himn čuvati kao oko u glavi. Šuma bo u ljudskom živovanju tako je potrebita, kao gladnu čovjeku korica hljeba. A jao si ga onoj zemlji ili ononm kraju, gdje je nestalo kićenih šuma, jer se ondje i bieda i nevolja ukućila. U 16., a donjekle i do nastupka 18. stoljeća služila je šuma ponajviše za lov, te se je drvo iz šum§. rabilo samo za najpotrebitije donuiće svrhe na pr. za ogradjivanje torova i obora, a u krajevih uz more i za galije i čamce. Osim toga služile su šume kao plandišta za stoku i krmad, u kojoj je bilo dosta žira, paše i listinca za prehranjivanje stoke. A!i čim se je ljudstvo muožalo, a uslied toga i ratarska privried-i rasti započela, te kao posljedica svega toga i obrt i ti´govina svoja krila razmahala. umah počele su se i šume sve više izrabljivati, buduć je trebalo plodine tla i rukotvorine ljudske prema potrebi ljudskog života i navike s jednog krnja svieta na drugi prenašati. U tu svrhu pružila je šuma svojim drvom naj[)rik]adnije i najjevtinije spi-emnice, u kojih su se i plodine i rukotvorine svake ruke s jednog kraja u najdalje krajeve svieta odpreraale. Daleko bi zabrazdio, kad bi htjeo ovdje opisati svu važnost šume, koju ona u svih granah obrta ima, te odtud izliitriti razne posljedke, buduć bi se 0 tom dala ciela knjižurina napisati. Pošto mi je nakana vrlo skr<)vita i četltui, s toga ću o važnosti drva kao glavnog proizvoda šume kod velikog obrta samo prema potrebi obćenito nacrtati, a posebno prikazati važnost i porabu drva po vrsti i sposobnosti drveća, kako se ono rabi ponajviše u kućanstvu, pa će se odtud najbolje i najlaglje prikazati |