DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 149 ~ zrak; da su koristae po kućanstvo,] obrt i po ratarstvo: o svemu tomu liepo je raspravio naš hrvatski književnik g. Dr. Bogoslav Šulek u svom djelu: ,Korist i gojenje šuroti% izašlom god. 1866. Navesti ću još ovdje koju o uplivu šuma na podnebje, stanovnictvo i na zdravstvene odnošaje. Na toplotu tla i vazduha, kako je u obće poznato, upliva sunce, akoprera po znanosti i s;ima zemlja u svojoj nutrinji vrelo topline ima, ali je isto po samu površinu tla bez upliva. Po položaju zemaljske kruglje prama suncu, a napose u raznih pojasih zemlje i u pojedinih godišnjih razdobjah jest snaga sunčanih traka nejednaka, dosljedno tomu je i njihovo djelovanje na toplotu tla i vazduha različito, kao što su razne i obsfcojnosti zračišta, a odtud dolazi, ^^r* zlika vremena." Prosječninu svih tih uplivft sunčane topline na stanovitu zemaljsku točku zovemo klimom ili pođnebjem istog mjesta. Podnebje dakle zavisi o položaju zemlje prama suncu, a za pojedina mjesta jest zemljopisni položaj ili ođaljenost od polutnika najvažnijom činjenicom podnebja. Nu ipak osim toga upliva na značaj podnebja takodjer i množina zračne vlage, te razmještaj konpna i vode, strujanje mora, raznost obličja tla i vegetacija. Neobziruć se na sve ove mjestne uplive podnebja, razložiti ću samo upliv šume u koliko naime šuma upliva na toplotu tla i vazduha, u koliko uslied toga ona na odnošaje vlage u pojedinoj okolici upliva. Šuma, koja je dobro u sklopu, sasvim drugačije djeluje napram na nju padajućim sunčanim trakom, nego li gola ploština kao na pr. njiva. Šuma bo svojimi krošnjami predstavlja poput lebdeće povlake njeki štit, koji obiluje na vlagi (50 —70o/,j), te zahtjeva kod velike specifične topline vode za postignuće jednakog stupnja temperature mnogo veću toplotu, nego što ju treba gola površina zemlje. Šuma može se s tog gledišta prispodobiti vodenoj površini, Buduć šuma, koja je u sklopu, prieči, da nemogu sunčani traci izravno na tlo padati, umanjuje toga radi temperaturu tla, a pošto zrak kod tišine vremena toplotu odsievanjem, imenito dovodnjom iz ugrijane zemljištne površine prima, za to i šuma temperaturu po danu snizuje, u koliko na istu vjetrovi iz odnijenih okolica nedieluju, U noći biva obratno, jer se toplota u šumi uplivanjem krošnja mauie gubi, buduć množina vlage lišća svojom velikom specifičnom toplinom ovaj gubitak lakše nadoknadjuje, nego U razgaljena površina. Krošnje dakle po danu umanjuju žegu, a po noći ublažuju exce.ivno ohladjenje t. j , šuma ograničuje krajnosti temperature vazduha i tla. Množina vlage, koja se nalazi u stablih, giblje se stalno uslied transpiracije i u lišću, dočim zelenilo lišća asimilacijom sunčanih traka toplinu upija. Bukova porastlina na dobroj stojbini proizvađja u starosti od 80 godina po hektaru na godinu do 3m^ drvenine u težini do 616 kila i 3000 kila stelje, te za raztvorbu k toj proizvodnji potrebite ugljične kiseline treba šuma toliko |