DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 147 — Za prodanu travu ubrauo je: u šumskom kotaru varaždinskom 170 for. 56 iiovč., u šumskom kotaru ivanečkom 31 for. 25 nove., u šumskom kotaru krapinskom 44 for. 4 novf. Ukupno 245 fon 85 nvč. Za prodanu žirovinu: u šumskom kotaru varaždinskom 33 for. 50 novč.; u šumskom kotaru zlatarskom 78 fon 50 nove, i u šumskom kotaru križevačkom 52 for. 90 nvc- Ukupno 1G4 for. 90 nvc. Za prodano lišće unLšlo je u šumskom kotaru kropinskom 14 for. 80nv6. a zsL prodani kamen u šumskomskora kotara ivanečkom 25 for. 60 nvč., te u kotaru krizeva6kom 131 for. 25 nvc. Ukupno 150 for. 85 nvc. Ukupni dohodak i^ nuzgrednih užitaka iznosi dakle u cielom 770 for. 6 nvc. a. vr., koji se pokazuje napram šumskoj površini obć. šuma veoma malen, a to stoga, jer je uživanje paše i trave samo u najužje granice stegnuto, te godine 1887. nije drveće urodilo. Ponajviše pako izvršavala se je paša i žireuje bezplatno po ovlaštenicih. Šumski dohodci i izdatci. Iz izkaza može se uviditi, kako se izpostavljaju dohodci i izdatci, te kako se isti porazredjuju na pojedine šumske kotare. Ra z lično. Kr, županijska oblast kao i kr. kotarske oblasti ne vrše samo nadzor, kao što je jur rečeno nad obć. urbar, šumama posredno, nego se taj vrhovni nadzor proteže i na šume privatnika, kako to propisuje § 23. šum. zakona. Pomenute oblasti vrše taj nadzor posredno i neposredno preko podčinjenih šumarskih organa, A da se političke oblasti za to brine, da vlastuici privatnih šuma takove nehamju, nekrće i šumište u druge svrhe neupotrebljivaju, te izsjecene djelove, na koliko je od potrebe opet pošumljuju, dokazom su izvidjenja u privatnih šumah, preduzeta dielomice po oblastih uz sudjelovanje vještaka, dielomice izvidjenjem samog šumarskog osoblja, koja o tom izvješća podnašaju i svoje predloge stavljaju, da na temelju tih izvidjenja uzmognu političke oblasti shodne odredbe izdati, haranje šuma prepriečiti, te prekomjernomu i protuzakonitomu uživanju šuma i šumišta na put stati. Medju najgravantnije slučajeve, tićuće pretvorbe šumišta u drugu gojitbu, spada i taj slučaj, dogodivši se kod vlastelinstva ludbrežkog. To vlastelinstvo izkrčilo je svoju hrastovu šumu zvanu „Lasus", te je šumište pretvorilo u oranice i livade. Politička oblast bila je prinukana, da vlastelinstvu ludbrežkom naloži, da izkrčeno šumište u najkraćem roku pošnrai pod prietnjom zakonskih posliedica. Vlastelinstvo ludbrežko odazvalo se tomu naloga, te je u jeseni god. 1886. i u proljeću god 1887. pošumilo čitavu tu površinu od prilike 105 rali, i to^ dielomice hrastom, dielomice četinjačom i dielomice jalšom. |