DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~ 172 — imeloiD okićeB hrast započeo nakon 70. godine u prirastu drva zaostajati, a od tog vremena dolazi onaj manjak na prirasta drva tog hrasta. Gdje se imela u većoj množini po hrastovih razplodi, što se cesto opaža u naših starih hrastovih šumah, gdje skorom na svakom hrastu imela raste, pa ako bi na takovoj plohi imelom nakićeno hrastovo stablo za uzor prora conanja stojbinske vrstuoće uzeli, ondje bi mogli lahko stojbinu za jedan razred niže ucieniti, nego što bi smjeli učiniti. Naravno je, da se kod istraživanja stojbinske vrstnoće upliv imele na prirast drva u obzir neuzima, jer se ista samo mjestimice nalazi. Pa ipak je važuo, da se o njenom razplodu i šteto nosnom uplivu na prirast drva pobliže upoznamo. Druga vrst imele naime biela imela (Viscum album) raste većinom na voćkah i na drugom šumskom drveću. Ona može štetonosno uplivati na razvitak ploda, ako na krošnji mah preotme, a napokon može i ciele grane voćaka osušiti i stabla uništiti, ako se neodrežu one grane, na kojim raste takova imela, buduć čbun imele, gdje se na grani izlože, može živiti 20—30 godina. Treća vrst imele jest žuta imela (Viscum onycedri), a raste samo na borovici, koja u hrvatskom Primorju raste, a koju primorci „Smrika" zovu. Na ovakovoj borovici raste ta nametnica, kojoj su listići slični mahovini i a gomili gusto srašteni. Šumarsko-trgovacka razmatranja- Istom što je izmedju kr. državnog šumskog erara i drvarske tvrdke Felix Neuberger i sin iz Budimpešte sklopljena veleprodaja žurna, koja je u prošlogodišnjem svezku IV. „Šum. lista" pod gornjim naslovom pobližje opisana^ te uslied koje veleprodaje razvio se je živahnn pokret i promet sa šumskinii surovinami u kapelskih šuniah s ove i s one strane, razpisala je iuiovna obćina ogulinska na svom uz državne šume neposredno susjednom teritoriju u Velikoj Kapeli veleprodaju od 90109 jelovih, smrekovih, bukovih i javorovih stabala, sposobnih za raznovrstnu proizvodnju. Takova stabla procienjena su na 1077G0] for. 15 nove. s ukupnim sadržajem drvne tvarine od 40^882 kub. met I k ovoj veleprodaji nalazeći se šumski predjeli leže u istih onih prometnih okolnostih i udaljenostih prama svjetskim obćiiam, u kojih leže i šum, predjeli kr. državnog šumt^kog erara, a sama procienjena drvna gromađa imala bi se najdulje za 10 godina izrabiti. Veći i najglavniji dio drvne gromade sačinjava takodjcr ovdje jelovina i smrekovina, jer je ima 54142 stabla sa 425453 kub. met,, dočim ostatak od 34967 stabala sa 84429 kub. met. odpada na tvrdo drvo; napose pako od t(ig na bukovinu sa 30579 stabala i sa 65490 kub. met. u na javorovinu sa 5388 stabala i sa 18939 kub. met. |
ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 33 <-- 33 --> PDF |
™- 173 -^ Pošto su dakle jednaki uvjeti kao i kod kr. državnog šumskog erara, to je bila posve opravdana bojazan, hoće li imovna občina ogulinska kod konkurencije, koju je tvrdka Neuberger sa uizkinii erarskimi cienami stvoriti mogla, postići od potonjiii ciena mnogo povolaije ponude. Kr. državni žumski erar prodao je naime svoj desetgodišnji po prilici 30000 kub. met. jelovine i smrekovine na godinu sačinjavajući etat u tih šumah za prvih pet godina kubični metar u okruglom stanju bez kore premjereno sa dva vriednostna razreda po 2 for. i po 1 for,, a drugo petgodište po 2 for. 30 novč. i po 1 for. Razred prvi zaprema deblovinu do 45 cm. srednjeg promjera bez kore na tanjem kraju, dakle ono, što ogulinska imovna obćina u prodaji svojoj pod čistom deblovinom smatra. Drugi razred računa se od 45 cm, srednjeg promjera niže, odnosno kod stabla više prama vršku, što ogulinska imovna obćina u međjugranjevinu ubraja. Koliko nam je iz izkustva poznato, odpasti će na drugi razred, dakle kubični metar po 1 for. bar trećina drvne gromade, a upravo nam je drago, da nam to izkustvo potvrdjuje i potanka procjena ogulinske imovne obćine sa 221931 kub. met. čiste deblovine i 103522 kub. met. raedjugranjevine kod 54142 konsignirana jelova i smrekova stabla. Dapače mogli bi uztvrditi, da će kod intensivnog izrabljenja prodanih sastojina u drugi vrieđnostni razred spasti više od trećine drvne gromade^ jer će u gustih sastojinah biti dosta stabala, koja će se prsnim promjerom sa korom od 45 do 50 cm. izvaditi morati, a s druge strane biti će kod prestarih sastojina mnogo stabala, gdje će se dolnji dio stabla (tako zvana „oguzina") uslied truloće daleko kao tehničko nekoristna odpiliti, i premjerba tek od 45 cm. promjera obaviti. Svakako ćemo mi za ovaj put ostati kod naše trećine, pa ćemo malo dalje u kratko izkazati dobitak, koji će tom veleprodajom na mehkom drvu kr, državni šumski erar postići. * Imovnoj obćini ogulinsk oj moralo je sigurno_stanje svjetske drvarske trgovine dobro poznato biti, kada je ona svoje izklične ciene u oglašenoj veleprodaji toli smjelo uglavila, jer one kod jelove i smrekove čiste deblovine pristojba državne veleprodaje za SO^,,. a kod medj ugranjevine čak za 1257o nadvisuju! Komu onda uspieh dražbe kod takovih izkličnih ciena i u tih okoinostih nebi bio dvojben? Pa gle, ipak se je našla povoljna ponuda one iste drvarske tvrdke, koja je sa- kr. državnim šumskim erarom pred godinu dana sklopila u susjednih predjeUh prije spomenutu veleprodaju. Prodaja drva u ogulinskoj imovnoj obćini, za koju je sa tvrkom Neaberg sklopljen ugovor jur u kriopast stupio, proteže se na sva u početku spomenuta 13 |
ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 34 <-- 34 --> PDF |
^ i74 — jelova, offiorikova, bukova i javorova stabla, koja su M površini od 5012´41 katastralnih ralih u ogulinskoj, plaščanskoj i brinjskoj šumariji konsignirana, te koja će se osim toga još na temelju izdanih uplatnih doznaka imati opreznim načinom preborae sječe na panju doznačiti i obračunati po premjerbenihpropisih, valjanih za gornju ki*ajinu. Kupac plaća imovnoj obćini za svaki tehoičko sposobni kubični metar, koji će se obračunati po srednjem promjeru stabla bez kore i to: Bukovine sa 1 foi*. 55 nove,, javora rebrenjaka (Fladerachorn) za glasbila sa 6 for., javora za drugu gradju i tvorivo sa 2 for. 64 novč. jelovine i smrekovine (čiste đeblovine i medjugranjevine) sa 2 for. 58 novČ- te je kupac po obavljenoj premjer bi vlastan iz dotičnih stabala ma koju vrst građje, tvoriva ili liesa izradjivati. Ostali uvjeti, kao i oni glede opredjelenja tehničke sposobnosti, te najmanje duljine i debljine pojedinog djela stabla, utanačeni su poput onim u ugovoru sklopljenim sa kr. državnom šumarskom upravom. Tvrdka obvezuje se svu kupljenu drvnu gromadu u plaščanskoj šumariji najmanje za 7, a u ogulinskoj i u brinjskoj najmanje za 10 godina izplatiti, izraditi i izvesti. Ista tvrdka započeti će svoj rM još ove godine u ogulinskoj i plaščanskoj šumariji, a u brinjskoj pako najkasnije dojduće godine. Sbog intensivnijeg i racionalnijeg izredjivanja, a po tom i unovčenja kapijenih stabala obvezuje se tvrdka u okolici Ogulina, odnosno u okolici prodanog predmeta, ili izmedju Ogulina i Senja ili čak i u samom Senju sagraditi tri parne pile, a bar jednu od postavljenih trih, parnih pila za cielog trajanja uglavljenog ugovora u redu držati. Obe kupnje po tvrđki Neubergu i sinu slične su si osim ćienS. kao brat bratu, pa ćemo ovdje nastojati u kratko glede glavne drvne tvarine, dakle jelovine, smrekovine i bukovine, u brojkami učiniti prispodobu izmedju jedne i druge veleprodaje. U kr. državnih šumah izraditi će tvrdka Neuberger i sin u desetgodištu oko 300000 kub« met. jelovog i smrekovog drva, a uzeti ćemo, da će isto tolika okruglu svotu tvarine i u šumah oguhnske imovne obćine izrabiti. Ciene" za drvo u kr. državnih šumah ustanovljene su za prvih pet godina, u kojih će se izraditi 150000 kub. met., sa 2 for. i sa 1 for. po kub. metru, đake će biti: 100.000 kub. met. po 2 for. . . . . . ., . . 200.000 for. 50.000 „ „„!;,....../ ,. 50.000 , Drugo petgodište čini ciena za ostalih 150.000 kub. met. po 2 for, 30 novč, i po 1 for. po kubičnom metru, đake opet za: 100.000 kub. met, po 2 for. 30 novč 230.000 „ 50.000 « „ „ 1 „ — „ . , . . 50.000 „ dakle dobit će država za mehko drvo ukupno . . . . . . 530,000 ^ |