DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 32     <-- 32 -->        PDF

~ 172 —


imeloiD okićeB hrast započeo nakon 70. godine u prirastu drva zaostajati, a od


tog vremena dolazi onaj manjak na prirasta drva tog hrasta.


Gdje se imela u većoj množini po hrastovih razplodi, što se cesto opaža


u naših starih hrastovih šumah, gdje skorom na svakom hrastu imela raste,


pa ako bi na takovoj plohi imelom nakićeno hrastovo stablo za uzor prora


conanja stojbinske vrstuoće uzeli, ondje bi mogli lahko stojbinu za jedan razred


niže ucieniti, nego što bi smjeli učiniti. Naravno je, da se kod istraživanja


stojbinske vrstnoće upliv imele na prirast drva u obzir neuzima, jer se ista


samo mjestimice nalazi. Pa ipak je važuo, da se o njenom razplodu i šteto


nosnom uplivu na prirast drva pobliže upoznamo.


Druga vrst imele naime biela imela (Viscum album) raste većinom na


voćkah i na drugom šumskom drveću. Ona može štetonosno uplivati na razvitak


ploda, ako na krošnji mah preotme, a napokon može i ciele grane voćaka


osušiti i stabla uništiti, ako se neodrežu one grane, na kojim raste takova


imela, buduć čbun imele, gdje se na grani izlože, može živiti 20—30 godina.


Treća vrst imele jest žuta imela (Viscum onycedri), a raste samo na


borovici, koja u hrvatskom Primorju raste, a koju primorci „Smrika" zovu. Na


ovakovoj borovici raste ta nametnica, kojoj su listići slični mahovini i a gomili


gusto srašteni.


Šumarsko-trgovacka razmatranja-


Istom što je izmedju kr. državnog šumskog erara i drvarske tvrdke Felix
Neuberger i sin iz Budimpešte sklopljena veleprodaja žurna, koja je u prošlogodišnjem
svezku IV. „Šum. lista" pod gornjim naslovom pobližje opisana^ te
uslied koje veleprodaje razvio se je živahnn pokret i promet sa šumskinii
surovinami u kapelskih šuniah s ove i s one strane, razpisala je iuiovna obćina
ogulinska na svom uz državne šume neposredno susjednom teritoriju u Velikoj
Kapeli veleprodaju od 90109 jelovih, smrekovih, bukovih i javorovih stabala,
sposobnih za raznovrstnu proizvodnju. Takova stabla procienjena su na 1077G0] for.
15 nove. s ukupnim sadržajem drvne tvarine od 40^882 kub. met


I k ovoj veleprodaji nalazeći se šumski predjeli leže u istih onih prometnih
okolnostih i udaljenostih prama svjetskim obćiiam, u kojih leže i šum,
predjeli kr. državnog šumt^kog erara, a sama procienjena drvna gromađa imala
bi se najdulje za 10 godina izrabiti.


Veći i najglavniji dio drvne gromade sačinjava takodjcr ovdje jelovina i
smrekovina, jer je ima 54142 stabla sa 425453 kub. met,, dočim ostatak od
34967 stabala sa 84429 kub. met. odpada na tvrdo drvo; napose pako od t(ig
na bukovinu sa 30579 stabala i sa 65490 kub. met. u na javorovinu sa 5388
stabala i sa 18939 kub. met.