DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ 169 -^ Iz dosad reSenoga držim dakle, da je nastojanjem oko zaplodjivanja krasa u Primorju tečajem godine 1888. obzirom na postojeće, ne baš povoljne okolnosti, ipak priličan uspjeh postignuo; nu povodom ovim nemogu inače, nego izjaviti, da taj polučeni uspjeh ide ne malo u zasluga one gospode, koja su me kod toga napornoga ržda brižno i požrtvovno podupirali. U prvom redu označujem ovdje načelnika obć. Hreljin gosp. Nikolu Polida. Njegov liepi primjer sliedili su pako: gosp. Car, bilježnik obć. Crkvenice igosp. li Kostrenčić, načelnik iste obćine; g. R. Bačić, načelnik obćine Trsat (Sušak) i gosp. Sabljak, bilježnik obć. Kraljevice, kojoj ye gospodi najsrdačnije zahvaljujem u nadi, da će me i u buduće kriepkd podupirati. Dao Bog, da njihov liep i plemeniti primjer obodri i druge na slično pohvalno pregnuće´"^ M. pl B. Upliv imele (iiepak, Loranthus europeus) na prirast drva. ^Piše Josip Ettiiiger. Ova vrst nametnica kod nas je dobro poznata. Imela raste na.hrastu i pitomom kestenu. U mnogih botaničkih knjigah čita se, da imela samo na hi-astu raste, dočim sam ju ja skidao i brao sa pitomog kestena, od koje se u ničem razlikovala nije. Kad sjeme ove vrsti imele u pukotinu mlad je kore hrasta ili kestenova stabla dospije, onda ima tu prirodnu snagu, da se brzo uvrieži pod.korom lika i bjelike, gdje sa svojimi mnogobrojnimi tankimi žilicami obuhvati obseg grane, na kojem mjestu izraste okrugla ili dugoljasta kvrga, koju možeš više put vidjeti kao veliku običnu misiraču, iz koje se imela grmasto razraste, Buduć mi nije iz dotičnih razprava poznato, u kojoj mjeri može imela biti na štetu stablu, na kojemu ona poraste, reći ću, što mi je u tom pogledu poznato uslied mog iztraživanja na hrastu lužnjaku, na kojem imela često raste. Ove 2ime u prosincu, kad se je hrašče u šumi sjeklo, naišao sam na jedan oboreni hrast, koji je bio na panju u promjeru 86 cm. debeo i 120 godina star, a do vrha krošnje bio je 23 metra dugačak. Taj hrast imao je veliku krošnju i razgranjenu, te je imelom obilno uakićena bila. Na granah krošnje mogao sam nabrojiti sedam čbunS, imele u velike razgranjenih, a osim tih bijaše na krošnji vidjeti još četiri suhe otoke, i na istih stare izumrle kvrge imele, na kojima je nekad rasla. * Milo nam je ovdje pripomenuti, da je gosp. M. pl. Bona naredbom vis, zem. vlade, odje] za nnnt poslove, od 4. studenoga pr. god. br. 31730 za brižljivost oko pošumljenja priraor. krša nagradjeu sa 200 for., a naredbom od 5. veljače 1889. W. 2745. opet sa 200 for., te bi nas veselilo^ ako bi se vise takovih pregalaca naglo, ^oji bi naprezali sve svoje sile, da se goli primorski krš 6im prije okiti nbavimi šumicami. Uredništvo. |