DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
-´ 167 ~ U prijašnjih godinali uzgajale su se šumske presadnice u takozvanih „obćinskih vrtovih" (obično školski vrtovi). Tim načinom nastojalo se je uzgojiti u svakoj pojedinoj obćini nuždnu količinu rasadnica, te prištediti znatan trožak razvažanja istih. Žalibože izbor dotičnih mjesta nebijaše svagdje sretan; skorom sva ta zemljišta sastoje iz težke vrlo grudaste crljenice (terra rossa), koja se na suši stisne u čvrstu razpucivu građu, nesposobnu za uzdržavanje potrebite vlage, koja je potrebita za klicanje sitnoga šumskoga sjemena tako, da sjetva riedko kada uspje, jer nježne biljke prije ili posije većim dielom suša uništi. Svake godine nastojalo se je sa znatnim troškom popraviti ta zemljišta t j . umekotiti zemlju, nu sve uzalud, jer svim nepogodnostim pridružuje se još i najopasnija -- naime: oskudica na vodi, i to baš u najgorje vrieme, kada se ni za novac nemože dobiti potrebita voda. Godina 1887. uništila je suša skoro sve uzgojene biljke u područnih vrfcovih, te je kr. županijska oblast prisiljena bila zamoliti c. kr. namjestničtvo u Trstu za priposlanje potrebitih presadnica iz državnih razsadnika. Bilo je dakle od nužde pomisliti ozbiljno na ustrojenje šumskih „sjemeništa", koji svrsi odgovaraju, i time ne samo omogućiti uzgoj čvrstih presadnica, nego i prištediti znatan i bezuspješan trošak trošak uzdržavanja dosadašnjih zemljišta u svakoj pojedinoj obćini. Najveća potreba za ustrojenje prikladnoga sjemeništa pokazala se je u području „Vinodola", te sam nakon đuljega iztraživanja pronašao u kraškoj branjevini „Drenovoj" obćine Novi u neposrednoj blizini vode, za taj posao veoma ^shodno zemljište, koje je odmah kupljeno na trošak ovdašnje ^naklade za pošumljenje krasa", te je sasvim u rečenu svrhu priređjeno. Nadalje priređjena su jošte dva poveća sjemeništa u obćini Hreljiu i Grobnik, te je za uzgoj potrebitih presadnica posijano 20 kilg. sjemena crnoga bora. Sjetva uspjela je podpuna, te je tim osjegurana potrebita količina presadnica za buduću presadu. Ukupno je dakle posađjeno tečajem godine 1888. u obće: crnoga bora (Pinus laricio). -. 68.855 kom. bieloga bora (Pinus silvestris) 16.591 „ bagrema (Robinia pseudaccacia) 4 377 " pajasena (Ailanthus glandulosa) 244 „ pitomoga kestenja (Castanea vesca)...... 2.600 „ dudova (Morus alba) 1.350 ^ morskoga bora (Pinus maritimus) ...... . 1.050 „ masline (Olea eui"opaea) 280 „ koprivića (Celttis australis) 200 „ topola (Populus alba) 281 ^ ukupno... 95.828 kom. |