DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-" 165 Postotno razmjeije. šimske površine prama ukupnoj površini. Državne . Državne Šumo šume zaSume šume zažupanija ili okružje zapremaju Vo od´ ukupne povržine premaju 7 . od ukupne šumske površine Županija ili okružje zapremaju Vo od ukupne površine premaju Vo od ukupne šumske površine JAiečkn Zagrebačka Belovarska U 30 38 36 5´8 24 Benkovac Kotor Korčula 14 22 41 K)6 — 0-3 Križevaćka 40 IS imotski o8 — Varaždinska- - -HO — Knin. 14 _ Fožežka- > 54 — Hvar 1 21 _~ TiroTitička 4G — Makarska ! ´J& __ SrieiBska 46 — Metković* i 27 — Petrovaradinsko SI 58 Dubrovnik 20 17´5 Brodsko Novogradiško Bansko (»gnlin-SliinjskO´ Ličko-Otočko m47 42 54 51 70 71 (>4 67 62 Šibenik Sinj : -. . Spljet Zadar 8 15 U 13 — — __ 60 0 Radnje oke pošumljenja primorskoga Krasa, izvedene na trošak autonomnega budgeta u području riečko-modruške županije. Tečajem godine 1888- po^-^adjeno je 1. U području grada Bakra: U kraškoj branjeviiii „Kalvarija" 6000 kom. dvie godine starih biljka crnoga bora (Pinus laricio), U rndini ,,Mandrać" i ^^Artaći": 281 mladica biele topole fpopulus alba), 81 viye godina starih biljka murvana (Ailanthus japonica), 347 više godina starih biljka bagrema (Robinia pseudoacacia), 370 litara braatovoga žira (Quercuy sessililiora), 2. U podr učju upravne obćine Trsat (Sušak), U branjevini ,,Rupno": 2600 dvie godine starih presadnica pitomoga kestena (Castanea vesca), 500 više godina starih (G—7 god.) stablića od dudova (mm\n^ Morus alba), 390 litara hrastovoga žira, 200 tri godine starih koprivića (Celtis australis). U branjevini ^Podgiardin" (Voljak): 390 litara hrastovog žira, 25 kilogra) na lovorike (Laurus nobilis). U branjevini „Zagorje", Sv. Kiž", ,Jvrasa-´ 2100 litara hrastovoga žira, Izim toga posađjeno je uzduž kot. ceste u Dragi kod Sv. Jakova, Sušak-Martinšdca i Trsat: 250 kom. 6—7 god. starih stablića murva, 75 kotu. divljeg kestenja (Aesculas Hippocastanum) i 96 kom. platana (Platanus orieutalis). |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 26 <-- 26 --> PDF |
^´ ^ 16G -^ 3, U području upravne obćiae Kraljevice. U kraškoj branjevini j,Oštre": 400 dvie godine starih presadnica crnoga bora, 500 litara hrastovoga žira. Uzduž kot/cest^ 600 od 7 — 8 godina starih dudovih stabalaca, 4. TJ području upravne obćine Hreijin. U branjevini „Gubitnik - Lukovo": 39.425 dvie godine starih presadnica crnoga bora, 9.9191 dvie godine starih presadnica bieloga bora. U branjevini ,Biljin": 2000 litara hrastovoga žira. 6. U području upravne obćine Grobnik. U branjevini „Zaluški": 9480 kom dvie god. starih biljka crnoga bora (pinus lariceo), 7400 kom. dvie god. starih biljka bieloga bora (pinus silvestris), 1050 kom. dvie god. starih biljka morskoga bora (pinus marittima), 50 kom. dvie god. starih biljka pajasena (Ailantus glandulosa), 1200 kom. dvie godine starih biljka jasena (Fraxinus ornus), 1750 kom. dvie godine starih biljka bagi-ema (K pseođacacia) i 900 litara hrastovoga žira. 6. UpođrucjuupravneobćineNovL U branjevini „Nart": 1490 kom. crnoga bora, 89 kom. pajasena, 60 kom. bagrema i 50 kilogr. lovorike. U branjevini „Lukavice" : 105 kom. pajasena, 170 kom. bagrema, 460 kom. crnoga bora i 50 kilog. lovorike. U branjevinam „Mala Stiana´*, „Tršnjava", „Pod Duplje" posadjeno je 2750 litara hrastovoga žira. 7. U području upravne obćine Selce. U branjevini „Vela Strana" i ^.Ertić´´: 600 litara hrastovoga žira i 50 kilogr. lovorike. . 8. U području upravne obćine „Grizane-Belgrad" nad Vododerinama: 4000 dvie godine starih presadnica crnoga bora i 200O dvie godstarih presadnica bagrema. 9. U području upravne obćine Crkvenice. U branjevini „Stošče": 4000 dvie godine starih biljka crnoga bora, 50 kilog. lovorike i 280 kom. mladica masline (Olea europaea). U branjevinah „Okrulica", Pod Velikamen", „Kotorski bok", „Badanj" i „Sv. Trojica´´ posadjeno je 4.800 litara hrastovoga žira. Uzduž potoka „Dubračina" posijano je 5 kilog. crne johe (Alnusglutinosa). Da se donekle povezu puzajući predjeli na obroncih vododerina u području obćine Grižane, Bribir i Grobnik, te omogući pošumljenje istih, posijano je sjemenske smjese od: 70 kilog. sjemena trave „Esparsette" 10 „ p ,, „Itolcus mollis" lO » „ „ „Pimpinella" 10 „ „, „ „Bromus erectus´´ prema naputka nadšumara gosp. P. Demontzey-a. U istu svrku posijano je nadalje 40 kilog. bagrema na obzorne pruge 25 ctni, Široke i 25 ctm. duboke i u razmaku od 1 mt. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 27 <-- 27 --> PDF |
-´ 167 ~ U prijašnjih godinali uzgajale su se šumske presadnice u takozvanih „obćinskih vrtovih" (obično školski vrtovi). Tim načinom nastojalo se je uzgojiti u svakoj pojedinoj obćini nuždnu količinu rasadnica, te prištediti znatan trožak razvažanja istih. Žalibože izbor dotičnih mjesta nebijaše svagdje sretan; skorom sva ta zemljišta sastoje iz težke vrlo grudaste crljenice (terra rossa), koja se na suši stisne u čvrstu razpucivu građu, nesposobnu za uzdržavanje potrebite vlage, koja je potrebita za klicanje sitnoga šumskoga sjemena tako, da sjetva riedko kada uspje, jer nježne biljke prije ili posije većim dielom suša uništi. Svake godine nastojalo se je sa znatnim troškom popraviti ta zemljišta t j . umekotiti zemlju, nu sve uzalud, jer svim nepogodnostim pridružuje se još i najopasnija -- naime: oskudica na vodi, i to baš u najgorje vrieme, kada se ni za novac nemože dobiti potrebita voda. Godina 1887. uništila je suša skoro sve uzgojene biljke u područnih vrfcovih, te je kr. županijska oblast prisiljena bila zamoliti c. kr. namjestničtvo u Trstu za priposlanje potrebitih presadnica iz državnih razsadnika. Bilo je dakle od nužde pomisliti ozbiljno na ustrojenje šumskih „sjemeništa", koji svrsi odgovaraju, i time ne samo omogućiti uzgoj čvrstih presadnica, nego i prištediti znatan i bezuspješan trošak trošak uzdržavanja dosadašnjih zemljišta u svakoj pojedinoj obćini. Najveća potreba za ustrojenje prikladnoga sjemeništa pokazala se je u području „Vinodola", te sam nakon đuljega iztraživanja pronašao u kraškoj branjevini „Drenovoj" obćine Novi u neposrednoj blizini vode, za taj posao veoma ^shodno zemljište, koje je odmah kupljeno na trošak ovdašnje ^naklade za pošumljenje krasa", te je sasvim u rečenu svrhu priređjeno. Nadalje priređjena su jošte dva poveća sjemeništa u obćini Hreljiu i Grobnik, te je za uzgoj potrebitih presadnica posijano 20 kilg. sjemena crnoga bora. Sjetva uspjela je podpuna, te je tim osjegurana potrebita količina presadnica za buduću presadu. Ukupno je dakle posađjeno tečajem godine 1888. u obće: crnoga bora (Pinus laricio). -. 68.855 kom. bieloga bora (Pinus silvestris) 16.591 „ bagrema (Robinia pseudaccacia) 4 377 " pajasena (Ailanthus glandulosa) 244 „ pitomoga kestenja (Castanea vesca)...... 2.600 „ dudova (Morus alba) 1.350 ^ morskoga bora (Pinus maritimus) ...... . 1.050 „ masline (Olea eui"opaea) 280 „ koprivića (Celttis australis) 200 „ topola (Populus alba) 281 ^ ukupno... 95.828 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 28 <-- 28 --> PDF |
_ 168 -, \ . Nadalje posadjeno odnosno posijano je: hrastovoga žira (Q. sessiliflora). 14.860 litara lovorilce (Laurus nobilis) 225 kilog, bagrema (R. pseudaccacia), ., .. 40 „ crnoga bora (P, laricio) 20 „ eriie johe (alnus glutinosa) ... . 5 „ . Ižkustvom dokazano je, da nasade bielogai morskoga bora slabo uspievaju na našem krasu, jer jih prije ili kašnje suša uništi, S toga napušćena je posve gojitba tih vrsti drveća« Nasuprot uspievaju na krasu vrlo dobro brast kitnjak i crni bor, a zato se je u zadnje vrieme kod radnja oko pošumljenja primorskoga krasa osobito uzeo obzir na gojitbu kitnjaka. Pa i sama prh^ođa daje nam u tom pogledu najuputniji kažiput; nedvojbeno je zaista, da se je prijašnja vegetacija, koja je bila prije ogoljenja krša, sastojala od hrasta kitnjaka. G-dje god se koji prostor zabrani od paše, odmah se pojavi kitnjak, te je on na svih kraških branjevina vlađajuća, na mnogih mjestih pače jedina vrst drveća. Usljed naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 2. srpnja 1888, br, 4651. pregledao je šumarski izvjestitelj kr. zemalj. vlade gosp- FraDjo Čordašić na licu mjesta točno gore naznačene radnje oko pošumljenja krasa a Primorju, te je u tom pogledu vis. vlada odpisom od 8. prosinca 1888. bn 37.028 priobćila kr. županijskoj oblasti u Ogulinu medju inim ovo, što slieđi: „Iz odnosnoga izvješća ovdašnjega šumarskoga izvjestitelja Franje Cordašića razabrala je ova kr. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove, sa zadovoljstvom: da u pomenutih predjelih u obće, a navlastito u području uprav, obćina novljanske, crkveničke, krasičke i hreljinske stavljeni veliki prostori pod zabranu, a i oko umjetnih kultura, oko uzgoja i presadjivanja biljka, te sadjenja hrastovog žira da se je revno i brižno nastojalo. Glasom naglašenoga izvješća pokazuju osobito branjevine liep uspjeh. Prostori bo, koji prije njekoliko godina jošte posve goli bijahu, počeli su se, čim su u branjevinu stavljeni, liepo zeleniti, te sada vidjeti je ondje već liepih gajića, kojim se čovjek upi^avo diviti mora. Osobito u branjevinah, ležećih u području uprav.. obćina Novi, Crkvenice, opaziti je, kako se vegetacija, porasla iz žilja i korenja, reć bi iz samoga kamena diže tako bujno, da će tamo razmjerno malo popravaka umjetnom gojitbom trebati, i to samo na mjestih, gdje su ostanci prijašnje vegetacije palenjeni vapnenica i čupanjem korienja od prije posve uništeni. Što se tiče umjetnih gojitba, to se iz više. spomenutoga izvješća razabire, da su prošle godine (1887.) stariji nasadi žahbože mnogo postradali od suše! no gojitbe, minule jeseni uspjele su u obće prilično dobro, njekoje pače podpunoma- Medju timi kulturami iztiču se osobito nasadi, nalazeći se a području upravne obćine Grkveničke, zatim nasadi, nalazeći se u području upravnih obćina Novi, Krasica, Hreljin i Kraljevica, te grada Bakra," |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ 169 -^ Iz dosad reSenoga držim dakle, da je nastojanjem oko zaplodjivanja krasa u Primorju tečajem godine 1888. obzirom na postojeće, ne baš povoljne okolnosti, ipak priličan uspjeh postignuo; nu povodom ovim nemogu inače, nego izjaviti, da taj polučeni uspjeh ide ne malo u zasluga one gospode, koja su me kod toga napornoga ržda brižno i požrtvovno podupirali. U prvom redu označujem ovdje načelnika obć. Hreljin gosp. Nikolu Polida. Njegov liepi primjer sliedili su pako: gosp. Car, bilježnik obć. Crkvenice igosp. li Kostrenčić, načelnik iste obćine; g. R. Bačić, načelnik obćine Trsat (Sušak) i gosp. Sabljak, bilježnik obć. Kraljevice, kojoj ye gospodi najsrdačnije zahvaljujem u nadi, da će me i u buduće kriepkd podupirati. Dao Bog, da njihov liep i plemeniti primjer obodri i druge na slično pohvalno pregnuće´"^ M. pl B. Upliv imele (iiepak, Loranthus europeus) na prirast drva. ^Piše Josip Ettiiiger. Ova vrst nametnica kod nas je dobro poznata. Imela raste na.hrastu i pitomom kestenu. U mnogih botaničkih knjigah čita se, da imela samo na hi-astu raste, dočim sam ju ja skidao i brao sa pitomog kestena, od koje se u ničem razlikovala nije. Kad sjeme ove vrsti imele u pukotinu mlad je kore hrasta ili kestenova stabla dospije, onda ima tu prirodnu snagu, da se brzo uvrieži pod.korom lika i bjelike, gdje sa svojimi mnogobrojnimi tankimi žilicami obuhvati obseg grane, na kojem mjestu izraste okrugla ili dugoljasta kvrga, koju možeš više put vidjeti kao veliku običnu misiraču, iz koje se imela grmasto razraste, Buduć mi nije iz dotičnih razprava poznato, u kojoj mjeri može imela biti na štetu stablu, na kojemu ona poraste, reći ću, što mi je u tom pogledu poznato uslied mog iztraživanja na hrastu lužnjaku, na kojem imela često raste. Ove 2ime u prosincu, kad se je hrašče u šumi sjeklo, naišao sam na jedan oboreni hrast, koji je bio na panju u promjeru 86 cm. debeo i 120 godina star, a do vrha krošnje bio je 23 metra dugačak. Taj hrast imao je veliku krošnju i razgranjenu, te je imelom obilno uakićena bila. Na granah krošnje mogao sam nabrojiti sedam čbunS, imele u velike razgranjenih, a osim tih bijaše na krošnji vidjeti još četiri suhe otoke, i na istih stare izumrle kvrge imele, na kojima je nekad rasla. * Milo nam je ovdje pripomenuti, da je gosp. M. pl. Bona naredbom vis, zem. vlade, odje] za nnnt poslove, od 4. studenoga pr. god. br. 31730 za brižljivost oko pošumljenja priraor. krša nagradjeu sa 200 for., a naredbom od 5. veljače 1889. W. 2745. opet sa 200 for., te bi nas veselilo^ ako bi se vise takovih pregalaca naglo, ^oji bi naprezali sve svoje sile, da se goli primorski krš 6im prije okiti nbavimi šumicami. Uredništvo. |