DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 22     <-- 22 -->        PDF

^ lf)2 ^


Slično biva i u centralnom dielu Karpata, visokih Tatra, dočitn u ugarskih
gora, u traussjlvanskih Alpa, u napadnom zaokruženju Sedinogradske visoSine
i u češkoj Šumavi, kod širje tvorbe sljemena, a manje visine istog, te umjerenom
strminom zaokruženih oblika, šuma u sklopljenih sastojina do srednje
visine sljemena uspjeva, a to će reći, da međja šume u obće ipak do 1480
metara nadmorske visine dopire uzprkos osobito intensivne zime i male ljetne
toplote, koja se ovdje drveću za nadopunjenje godišnjeg razvitka pruža. Oba
ova posliednja pojava razjasnjuju ujedno, zašto u Karpatah i Sudetah (u velegorju)
pojas kosođrevine mnogo više dopire, nego u Alpah.


U zemljoznanstvenom pogledu možemo označiti, da su osobita područja
alluviuma, diluviuma i meogenske formacije glavni pojas, u kojem se razprostranjuju
sklopljene listače, dočim tlo velebnih četinjača raznim pojasom konozoičke
i mesozoičke tvorbe (vapno, dolomit, kreda i t. d.) pripada.


Vanredno zanimiva jest prispodoba nacrta oborina i srednje godišnje toplote
sa šumovidom.


Ako sada uzmemo, da sastav šume i njezin značaj kao visoka, srednja
ili nizka šuma ovisi od razvitka stabla u pojedinih stupnjevih, od za rastenje
pružene toplote i oborina, kod kojih posliednjih ne množina, već podielba iste
na tečaj razvitka sigurno djeluje: to će nam biti slika razdielbe šume ujedno
i blika podnebja, a u tom se opet klimatički odnošaji države odlikuju.


Upozoriti ćemo još ovdje samo na njeke najvažnije prorajenbene odnošaje
izmedju šume i podnebja-


Neznatna množina kiše za ljetnih mjeseci u srednjoj Češkoj, u Hanakiji,
te u nizinah Dunava i Tise odgovara takodjer području, koji je siromašan na
^uraah. Ova se područja ipak znatno razlikuju, kada si svojstvo ili značaj šume
predočimo. Na oborinah oskudnom okolišu Češke sa srednjom godišnjom toplotora
od 772 do 9 stupnjeva Celsija zavladala je crnogorica, po vanjskom izgledu
rek bi srednja šuma; n okolišu Hanaškom već se opaža približni razmjer crno
i bjelogorice, a u nizinah Dunava i Tise pako ljetnom toplotom od 20—22^0.
vlada skoro izključivo srednja i nizka šuma bjelogorice. Promatramo li pojase
rastlinstva, to nam je pojmivo, da na pr, u Sudetah hrast kao šumsko drvo
samo do 480 m., bukva samo do 940 m., na Krasu pako hrast i cer do 650 m.
i bukva do 1500 m. nadmorske visine dopire. Na oborinah oskudno ljeto pokazuje
nam, zašto na južnom obronku Karpata bukva samo do 1150 m. siže; a stroga
zima sa malom ljetnom toplotom pokazuje, zašto u Karpatah medja šume obćeuito
samo do 1520 m. nadmorske visine dopire.


Klimatičko protuslovje gornje podunavske doline i njezinih pokrajnih dolina
napram ugarskoj nizini nemogu se bolje kako u sliedećib brojkah označiti.
Štimska površina Četinjače u Vo od Listace n % od
u 7o od ukupne ukupne .šumsko ukupno šumske
po?ršine povržine površine
Gornja dravska dolina i ^sjeverne
pokrajue doline . . 47 99 0*2
Kizina Dunava i Tise . , , 10-4 17 71