DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ lf)2 ^ Slično biva i u centralnom dielu Karpata, visokih Tatra, dočitn u ugarskih gora, u traussjlvanskih Alpa, u napadnom zaokruženju Sedinogradske visoSine i u češkoj Šumavi, kod širje tvorbe sljemena, a manje visine istog, te umjerenom strminom zaokruženih oblika, šuma u sklopljenih sastojina do srednje visine sljemena uspjeva, a to će reći, da međja šume u obće ipak do 1480 metara nadmorske visine dopire uzprkos osobito intensivne zime i male ljetne toplote, koja se ovdje drveću za nadopunjenje godišnjeg razvitka pruža. Oba ova posliednja pojava razjasnjuju ujedno, zašto u Karpatah i Sudetah (u velegorju) pojas kosođrevine mnogo više dopire, nego u Alpah. U zemljoznanstvenom pogledu možemo označiti, da su osobita područja alluviuma, diluviuma i meogenske formacije glavni pojas, u kojem se razprostranjuju sklopljene listače, dočim tlo velebnih četinjača raznim pojasom konozoičke i mesozoičke tvorbe (vapno, dolomit, kreda i t. d.) pripada. Vanredno zanimiva jest prispodoba nacrta oborina i srednje godišnje toplote sa šumovidom. Ako sada uzmemo, da sastav šume i njezin značaj kao visoka, srednja ili nizka šuma ovisi od razvitka stabla u pojedinih stupnjevih, od za rastenje pružene toplote i oborina, kod kojih posliednjih ne množina, već podielba iste na tečaj razvitka sigurno djeluje: to će nam biti slika razdielbe šume ujedno i blika podnebja, a u tom se opet klimatički odnošaji države odlikuju. Upozoriti ćemo još ovdje samo na njeke najvažnije prorajenbene odnošaje izmedju šume i podnebja- Neznatna množina kiše za ljetnih mjeseci u srednjoj Češkoj, u Hanakiji, te u nizinah Dunava i Tise odgovara takodjer području, koji je siromašan na ^uraah. Ova se područja ipak znatno razlikuju, kada si svojstvo ili značaj šume predočimo. Na oborinah oskudnom okolišu Češke sa srednjom godišnjom toplotora od 772 do 9 stupnjeva Celsija zavladala je crnogorica, po vanjskom izgledu rek bi srednja šuma; n okolišu Hanaškom već se opaža približni razmjer crno i bjelogorice, a u nizinah Dunava i Tise pako ljetnom toplotom od 20—22^0. vlada skoro izključivo srednja i nizka šuma bjelogorice. Promatramo li pojase rastlinstva, to nam je pojmivo, da na pr, u Sudetah hrast kao šumsko drvo samo do 480 m., bukva samo do 940 m., na Krasu pako hrast i cer do 650 m. i bukva do 1500 m. nadmorske visine dopire. Na oborinah oskudno ljeto pokazuje nam, zašto na južnom obronku Karpata bukva samo do 1150 m. siže; a stroga zima sa malom ljetnom toplotom pokazuje, zašto u Karpatah medja šume obćeuito samo do 1520 m. nadmorske visine dopire. Klimatičko protuslovje gornje podunavske doline i njezinih pokrajnih dolina napram ugarskoj nizini nemogu se bolje kako u sliedećib brojkah označiti. Štimska površina Četinjače u Vo od Listace n % od u 7o od ukupne ukupne .šumsko ukupno šumske po?ršine povržine površine Gornja dravska dolina i ^sjeverne pokrajue doline . . 47 99 0*2 Kizina Dunava i Tise . , , 10-4 17 71 |