DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Opis šumovida Austro-Ugarske. Priredjen po Dr. Josipu Chavanne. " Medju evropskimi državami dolazi Austro-Ugarska, što se šumskog tla tiče, na treće mjesto, jer ju u tom pogledu nadmašuje samo Rusija i poluotok Skandinavski, u kojih obih državah šuma 387^, odnosno 37> ukupne površine zaprema; dočim u Austro-Ugardkoj od ukupne površine na šume 31> odpada. Kod obilate okomite razvrstbe tla, najraznovrstnijeg zemljoznanstvenog sastavka istog, te muogovrstnih klimatickih odnošaja, koji državu karakterišu, takodjer je sama razdjelba šumske površine kao i značaj rastlinstva u pojedinih prirodnih pokrajinah vrlo različit Uz ove naravske činbenike kao važan činbenik dolazi još narodno-gospodarstveno stanje države i pojedinih pokrajina, koje su po svojoj razgranjenoj industriji i odnošajih za poljodjelstvo opredjeljene. Austro-Ugarska do sada je još u glavnom od sve veći mah oko nje preotimaju(! eg neracionalnog šumskog gospodarstva još najbolje sačuvana, a zemljopiscu pruža zahvalno polje k proučavanju odvisnosti šumom pokrivena tla od gore navedenih prii´odnih činbenika. Sretnom geografijskom položaju ima se zahvaliti, što država u dva velika područja rastlinstva spada — i to: u šumsko područje iztočnog kontinenta i rasthnstva sredozemnoga mora, a u nizinah Dunava i Tise nalazimo pače tragove rastlinstvu, omiljenom pustaram iztoene Evrope i zapadne Azije! Sveobći značaj šumS, evropejsko-azijatićkog šumskog područja, pretežito vladajuća čistoća i jednolikost sastojina, u kojih je sama smjesa raznovrstnog drveća relativno riedka, osobito značajno u Austro-Ugarskoj u oči udara. Pod- pun dokaz tomu pružaju šume centralne kose Alp^ od Brennera do Mlirzthala, S jedne strane mnogobrojni prelazi od nizke šume k visokoj šumi i prašumi, kao i guste četinjače, te listače Alp^ i Karpata napram progaljenim đubravam zelenih hrastova i kestena na morskoj obali Adrije; od sklopljenih crno i bjelogoričnih sastojina na podnožju gora do osamljenih hrpa kosođrevine izpod Alpinskog pojasa — sve ove činjenice razjasnjuju se tim, ako se šumovid sa visinom zemljoslovnih slojeva, nacrtom oborina i srednjom godišnjom toplotom prispodobi. Raznovrstni brdoviti sastav Alpa, Krasa, Karpata i njemačkog sredogorja razgovietno se u šumovidu razabire. Strmine obronaka i raztrgani obhci vrhunaca u pravilnoj centralnoj kosi Alpa, kao i u gromadi dolomita pridonašaju, da su s jedne strane lih podnožja brdina i kosii pokrivena gustimi, te sklopljenim! sastojinami, a njihova gornja medja već poprieko u 1200-1300 metara nadmorske visine leži, dočim s druge strane neobično obilate i razgranjene tvorbe dohna na razširenje šume đoprinašaju. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ lf)2 ^ Slično biva i u centralnom dielu Karpata, visokih Tatra, dočitn u ugarskih gora, u traussjlvanskih Alpa, u napadnom zaokruženju Sedinogradske visoSine i u češkoj Šumavi, kod širje tvorbe sljemena, a manje visine istog, te umjerenom strminom zaokruženih oblika, šuma u sklopljenih sastojina do srednje visine sljemena uspjeva, a to će reći, da međja šume u obće ipak do 1480 metara nadmorske visine dopire uzprkos osobito intensivne zime i male ljetne toplote, koja se ovdje drveću za nadopunjenje godišnjeg razvitka pruža. Oba ova posliednja pojava razjasnjuju ujedno, zašto u Karpatah i Sudetah (u velegorju) pojas kosođrevine mnogo više dopire, nego u Alpah. U zemljoznanstvenom pogledu možemo označiti, da su osobita područja alluviuma, diluviuma i meogenske formacije glavni pojas, u kojem se razprostranjuju sklopljene listače, dočim tlo velebnih četinjača raznim pojasom konozoičke i mesozoičke tvorbe (vapno, dolomit, kreda i t. d.) pripada. Vanredno zanimiva jest prispodoba nacrta oborina i srednje godišnje toplote sa šumovidom. Ako sada uzmemo, da sastav šume i njezin značaj kao visoka, srednja ili nizka šuma ovisi od razvitka stabla u pojedinih stupnjevih, od za rastenje pružene toplote i oborina, kod kojih posliednjih ne množina, već podielba iste na tečaj razvitka sigurno djeluje: to će nam biti slika razdielbe šume ujedno i blika podnebja, a u tom se opet klimatički odnošaji države odlikuju. Upozoriti ćemo još ovdje samo na njeke najvažnije prorajenbene odnošaje izmedju šume i podnebja- Neznatna množina kiše za ljetnih mjeseci u srednjoj Češkoj, u Hanakiji, te u nizinah Dunava i Tise odgovara takodjer području, koji je siromašan na ^uraah. Ova se područja ipak znatno razlikuju, kada si svojstvo ili značaj šume predočimo. Na oborinah oskudnom okolišu Češke sa srednjom godišnjom toplotora od 772 do 9 stupnjeva Celsija zavladala je crnogorica, po vanjskom izgledu rek bi srednja šuma; n okolišu Hanaškom već se opaža približni razmjer crno i bjelogorice, a u nizinah Dunava i Tise pako ljetnom toplotom od 20—22^0. vlada skoro izključivo srednja i nizka šuma bjelogorice. Promatramo li pojase rastlinstva, to nam je pojmivo, da na pr, u Sudetah hrast kao šumsko drvo samo do 480 m., bukva samo do 940 m., na Krasu pako hrast i cer do 650 m. i bukva do 1500 m. nadmorske visine dopire. Na oborinah oskudno ljeto pokazuje nam, zašto na južnom obronku Karpata bukva samo do 1150 m. siže; a stroga zima sa malom ljetnom toplotom pokazuje, zašto u Karpatah medja šume obćeuito samo do 1520 m. nadmorske visine dopire. Klimatičko protuslovje gornje podunavske doline i njezinih pokrajnih dolina napram ugarskoj nizini nemogu se bolje kako u sliedećib brojkah označiti. Štimska površina Četinjače u Vo od Listace n % od u 7o od ukupne ukupne .šumsko ukupno šumske po?ršine povržine površine Gornja dravska dolina i ^sjeverne pokrajue doline . . 47 99 0*2 Kizina Dunava i Tise . , , 10-4 17 71 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 23 <-- 23 --> PDF |
, ™ 163 ~- Isothermu od U^C. srednje godišnje toplote sliedi približno medja hrastove šume, sredozemnom rastlinstvii spadaju(!a. Prelaz k cetinjacam Alpa i Karpata sačinjavaju i tvore rastenjem hrasta, cera, tatarskog javora i srebrolistne !ipe> hrvatsko-panornskom pogorju (do Dunava sizući) i na južnih površinah kraških visočina obilježeno područje. Sliedeća skrižaljka (str. 164.), sastavljena po potankih izkazih šumarske statiskike c. kr, ministarstva za poljodjelstvo i kr. ug. statističkog ureda, te poznatog djela A. Bedoa, sadržaje postotni razmjer šumske površine pojedinih prirodnih područja i pokrajina prama ukupnoj površini, kao i razmjer visoke cetinjaste šume, visoke, srednje i nizke šume listače prama ukupnoj šumskoj površini. Iz ove skiižaljke razabiremo, da u razmjera prama ukupnoj površini najviše imadu šumske površine zemlje Alpinske, a ujedno i najveći postotak četinjača, dočim opet nizina Dunava i Tise prikazuje najveći postotak listače od ukupne šumske površine. Srednje i nizke šume izkazuju nam najveći i znatan postotak (52´G) kraške zemlje, što je naravska posliedica tamošnjeg pošumljenja i zagajivanja- Po ovom je i pojmivo, da uz nizinu Dunava i Tise (IT^o) kraške zemlje pokazuju najmanje (21.4) postotaka četinjače, dočim s druge strane opet Alpinske zemlje imadu najmanji postotak listače, a s toga i najmanje srednje, te nizke šume. Računajuć ugarski kraški dio takodjer pod Hrvatsku, dolazi ona glede postotnog razmjera (39 a kras 437«) šumske površine naprama ukupnoj površini sa svojimi pretežnijimi listačami odmah na peto mjesto, pa ju u tom pogledu nadmašuju jedino Koruška, Kranjska, južna Galicija i Bukovina. Najmanji postotak šumske površine (177o), a najviše srednje i nizke šume (857o) pokazuje po svom prirodnom položaju kraljevina Dalmacija. U sliedećoj skrižaljci (str. 165.) izkazati ćemo postotni razmjer šumske površine u pojedinih županijah i okružjih samo naše kraljevine, kao i postotak državnih šuma k ukupnoj šumskoj površini pojedinih političkih oblasti. Po ovoj skrižaljci razabiremo opet, da od županija njekadašnjeg provincisla najmanje šumskog tla posjeduje županija sriemska, a najviše požežka. Okružja obstojale vojne krajine imaju u obilju šuma, a ogulisko-slunjsko okružje kao najbogatije šamami izkazuje čak 54^/o. Najmanje šuma imaju svakako okružja kraljevine Dalmacije, jer na pr. okružje šibeničko izkazuje samo 87o šumske površine. Državnih šuma ima najviše u bivšoj vojnoj krajini, medju koje su priračunane i šume investicionalne zaklade. P—c. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-^-1()4 Postotiso raamjerje čethija^a i iistača praiiu iikiipii©j šumskoj površini. Područja Dolnja Austrija, desne obale Dunava Gornja Austrija ,-n ^ ^^ Solnogradska Štajerska .. . . Lor!2Ška .-.--»...*>. ^ -Sjeverna Eranjska Tirolska i Vorarlberžka Ugarski Alpinski dio Alpinske šemlje Južna Kranjska. -- Primorje ^ ^ - Dalmacija Ugarski dio Krasa - ....´...:..- Kraške zemlje < ,........, Sjeverna i sjeverno-iatočna Ugarska- Sedmogi-adska Južna Galicija Bukovina Jztočna Morays_ka Južuo- iztoČna Slezka--..-...... .. . Karpatske zemlje " ´ Ceska Moravska - Šlezka - Dolnja Austrija s lieve obale Dunava Gornja Austrija s lieve obale Dunava Austrijski dio njemačkog sredogorja Južno-zapadna Ugarska Hrvatska i Slavonija , Hrvatsko-panonsko prigorje i gorje - Nizina Dunava i Tise - Sarmatska nizina (Sjeverna Galicija) Šumska površina u % od ukupne površine 36 35 S2 41 43 39 39 32 30 23 37 43 27G 39 35 41 45 26 30 36 28 25 32 26 28-2 20 39 29-7 10-7 20-8 Četinjača u o/o od ukupne šumske površine 75 82 91 78 99 71 84 29 79-4 44 3 21-4 52 57 67 75 62 81 65-7 90 H 82 70 75-8 24 SI 27-5 17 5« Listača u.% od ukupne šumske površine 14 13 6 19 0-3 19 3 55 13-3 46 24 9 27 26 41 39 27 23 16 15 26-9 4 14 16 17 18 13-8 64 61 63 71 33 Srednja ili nizka šuma u % od ukupne šumske površine 11 5 3 3 0-7´ 10 13 16 7-3 10 73 86 35 52-6 7 4 6 2 22^ 4 7-4 10-4 11 8 9 5 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 25 <-- 25 --> PDF |
-" 165 Postotno razmjeije. šimske površine prama ukupnoj površini. Državne . Državne Šumo šume zaSume šume zažupanija ili okružje zapremaju Vo od´ ukupne povržine premaju 7 . od ukupne šumske površine Županija ili okružje zapremaju Vo od ukupne površine premaju Vo od ukupne šumske površine JAiečkn Zagrebačka Belovarska U 30 38 36 5´8 24 Benkovac Kotor Korčula 14 22 41 K)6 — 0-3 Križevaćka 40 IS imotski o8 — Varaždinska- - -HO — Knin. 14 _ Fožežka- > 54 — Hvar 1 21 _~ TiroTitička 4G — Makarska ! ´J& __ SrieiBska 46 — Metković* i 27 — Petrovaradinsko SI 58 Dubrovnik 20 17´5 Brodsko Novogradiško Bansko (»gnlin-SliinjskO´ Ličko-Otočko m47 42 54 51 70 71 (>4 67 62 Šibenik Sinj : -. . Spljet Zadar 8 15 U 13 — — __ 60 0 Radnje oke pošumljenja primorskoga Krasa, izvedene na trošak autonomnega budgeta u području riečko-modruške županije. Tečajem godine 1888- po^-^adjeno je 1. U području grada Bakra: U kraškoj branjeviiii „Kalvarija" 6000 kom. dvie godine starih biljka crnoga bora (Pinus laricio), U rndini ,,Mandrać" i ^^Artaći": 281 mladica biele topole fpopulus alba), 81 viye godina starih biljka murvana (Ailanthus japonica), 347 više godina starih biljka bagrema (Robinia pseudoacacia), 370 litara braatovoga žira (Quercuy sessililiora), 2. U podr učju upravne obćine Trsat (Sušak), U branjevini ,,Rupno": 2600 dvie godine starih presadnica pitomoga kestena (Castanea vesca), 500 više godina starih (G—7 god.) stablića od dudova (mm\n^ Morus alba), 390 litara hrastovoga žira, 200 tri godine starih koprivića (Celtis australis). U branjevini ^Podgiardin" (Voljak): 390 litara hrastovog žira, 25 kilogra) na lovorike (Laurus nobilis). U branjevini „Zagorje", Sv. Kiž", ,Jvrasa-´ 2100 litara hrastovoga žira, Izim toga posađjeno je uzduž kot. ceste u Dragi kod Sv. Jakova, Sušak-Martinšdca i Trsat: 250 kom. 6—7 god. starih stablića murva, 75 kotu. divljeg kestenja (Aesculas Hippocastanum) i 96 kom. platana (Platanus orieutalis). |