DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Opis šumovida Austro-Ugarske. Priredjen po Dr. Josipu Chavanne. " Medju evropskimi državami dolazi Austro-Ugarska, što se šumskog tla tiče, na treće mjesto, jer ju u tom pogledu nadmašuje samo Rusija i poluotok Skandinavski, u kojih obih državah šuma 387^, odnosno 37> ukupne površine zaprema; dočim u Austro-Ugardkoj od ukupne površine na šume 31> odpada. Kod obilate okomite razvrstbe tla, najraznovrstnijeg zemljoznanstvenog sastavka istog, te muogovrstnih klimatickih odnošaja, koji državu karakterišu, takodjer je sama razdjelba šumske površine kao i značaj rastlinstva u pojedinih prirodnih pokrajinah vrlo različit Uz ove naravske činbenike kao važan činbenik dolazi još narodno-gospodarstveno stanje države i pojedinih pokrajina, koje su po svojoj razgranjenoj industriji i odnošajih za poljodjelstvo opredjeljene. Austro-Ugarska do sada je još u glavnom od sve veći mah oko nje preotimaju(! eg neracionalnog šumskog gospodarstva još najbolje sačuvana, a zemljopiscu pruža zahvalno polje k proučavanju odvisnosti šumom pokrivena tla od gore navedenih prii´odnih činbenika. Sretnom geografijskom položaju ima se zahvaliti, što država u dva velika područja rastlinstva spada — i to: u šumsko područje iztočnog kontinenta i rasthnstva sredozemnoga mora, a u nizinah Dunava i Tise nalazimo pače tragove rastlinstvu, omiljenom pustaram iztoene Evrope i zapadne Azije! Sveobći značaj šumS, evropejsko-azijatićkog šumskog područja, pretežito vladajuća čistoća i jednolikost sastojina, u kojih je sama smjesa raznovrstnog drveća relativno riedka, osobito značajno u Austro-Ugarskoj u oči udara. Pod- pun dokaz tomu pružaju šume centralne kose Alp^ od Brennera do Mlirzthala, S jedne strane mnogobrojni prelazi od nizke šume k visokoj šumi i prašumi, kao i guste četinjače, te listače Alp^ i Karpata napram progaljenim đubravam zelenih hrastova i kestena na morskoj obali Adrije; od sklopljenih crno i bjelogoričnih sastojina na podnožju gora do osamljenih hrpa kosođrevine izpod Alpinskog pojasa — sve ove činjenice razjasnjuju se tim, ako se šumovid sa visinom zemljoslovnih slojeva, nacrtom oborina i srednjom godišnjom toplotom prispodobi. Raznovrstni brdoviti sastav Alpa, Krasa, Karpata i njemačkog sredogorja razgovietno se u šumovidu razabire. Strmine obronaka i raztrgani obhci vrhunaca u pravilnoj centralnoj kosi Alpa, kao i u gromadi dolomita pridonašaju, da su s jedne strane lih podnožja brdina i kosii pokrivena gustimi, te sklopljenim! sastojinami, a njihova gornja medja već poprieko u 1200-1300 metara nadmorske visine leži, dočim s druge strane neobično obilate i razgranjene tvorbe dohna na razširenje šume đoprinašaju. |