DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— U2 — / b) na krapino-zktarsku ležeće u pol. kotarih: krapinskom, pregrađskom, klanjačkom i zlatarskom 5352 jutara; c) na novomarofsku u poi. kotaru novomarofskom ležeće 4222 jutara, te d) na luclbrežku, koje leže u pol, kotaru ludbrežkom 4771 jutara. Glede beriva kotarskih šumara zaključila je veleslavna žup- skupština, da se ustanovi za kotarsku šumariju: a) varaždinsko-ivanečku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 200 for. Ukupno 900 for. b) za krapinsko-zlatarsku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 400 for. Ukupno 1100 for. c) 2a novomarovsku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 200 for. Ukupno 900 for. i konačno d) za ludbrežku godišnja plaća 700 for.^ putni i pisarnicki paušal 200 for, Ukupno 900 for. Prednavedene plaće i paušal imadu unapried plaćati upravne obćine po razmjeru veličine obćin. urb. šumskog posjeda u mjesečnih obrocih. To preustrojstvo imade se oživotvoriti prvim travnjem godine 1888. Obće stanje obć. urbar. šum& u god. 1887. Šume urb. obćina prilično su dobro sačuvane. One. se nalaze gotovo u istom stanju, u kojem obćinam bijahu segregacijom pripale. U tih šuma se u obće razmjerno vrlo malo prodavalo, te služe iste samo za podmirivanje drvarije ovlaštenika, dapače imade ih i takovih, koje su do sad od svake sječe poštedjene, jer su ovlaštenici drva za ogriev u njihovih vlastitih šumah uzimali, ili od obližnjih vlastelinstva kupovali. Izsječeni dielovi tih šuma pomladjuju se što naravnim što opet umjetnim načinom i to: sadjenjem žira i presadjivanjem mladih omorikovih, ariševih borovih i jalševih biljki. Po položaju diele se te urb. obć. šume u bregovite i u šume ležeće u ravnici, te odpada na prije navedene 14.462 jutra, a na potonje pako 3.979 jut. Gorske šume leže dielom u gori Mareelj, u bregovitih djelovih kotara pregradskog i klanječkog bhzu Sutle, u gori Ivančici, te u nastavcih iste i napokon u nastavcih kalničke gore, te su s malom iznimkom visokoga uzgoja. Glavne vrsti drveća jesu: bukva i jela, koje zapremaju 85% dakle veći dio površine obćin. gorskih šuma, tvorećih sastojine raznih doba. Ostalih 15^0 gorskih šuma jesu hrastici visokog uzgoja sa neznatnom površinom, kolosjeci od raznih vrstih drveća. Šume, ležeće u ravninah, protežu se niz obale rieke „Drave" te potoka Platvice i Bednje, sačinjavajući jalšike s umješaniroi jagnjedi i vrbami. Obhođnja za šume visokog uzgoja ustanovljena je na 80 i 100 godina, i to obzirom na stojbinske okolnosti, na proizvodnu snagu tla i obzirom na vrsti drveća, te vrstnoću proizvadjati se imajućih drvnih groraada. |