DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— l57 ~ Ovim satno Bačiuom stalo bi se uspješno na put kriomSareiiju, jer i ouakovi trgovci, koji se u taj posao upuštaju, napustili bi taj način tjeranja svoga zanata, a krioničari sami žacali bi se od toga i to prvo sbog nesigurnog ustijelia, a drugo neimajuć ni pouzdanog kupca (trgovca) prestali hi kriomčariti s drvi. Dok toga iiehude, (iotle će i kriomcara sve više biti, buduć će i trgovac od poznatog kriomcara kupovati drvo, a ovaj potonji kriomčariti će sve dotle, dok ima takovih trgovaca, koji će mu voljno kriomcarenu robu kupovati. Zato tvrdim i opet, da bi za banovinu kontrolno-provozne postaje osim u Glini još i u Petrinji, Sisku, Kostajnici i Novom od potrebe bile, te da je takova postaja ondje prije bila, sigurno bi kriomćarenje danas posve prestalo. Kriomčarenju s drvi moglo bi se na put stati i tako, ako bi se u gradovili i u većih mjestih ustrojila skladišta s drvom za ogriev, buduć bi svatko mogao s lahke ruke nabaviti si potrebito drvo za ogriev bez ikakve neprilike i odgovornosti, ter se nebi nitko litjeo upuštati, da kupuje kriomćarena dva, za koja bi mogao neprilike imati. Zato sudim iz sveg navedenog, da su privatni grmovi prema današnjim oclnošajem za vlastnika od male koristi, pače držim da su oni na spačku šumskogospodarstvenih prilika, te bi valjalo promišljati, kako da se i ovo pitanje glede privatnih grmova upriliči, a da nebude na uštrb šumarenju šuma od veleposjednika. Lovstvo u kutjeva6komy vlasteSinstvu. Vlastelinstvo kutjevačko posjeduje vlastitog lovišta 25.000 jutara, te 2G.O0O jutara, što ga je u najam dalo. Lov u šumab površjem oko ^6.000 jutara razdieljen je na 3-godišnji turnus ili 15 srezova, te se u takovom lovi svake godine izmjence polag osnove, a čuva ga izključivo vlastelinske lugarstvo njih 23 na broju. Lov na njivah u površini od 25.000 jutara pretežno čuvaju lovni nadzornici njih 25 na broju, bivše zvierokradice. Podići koristnu divljač možemo samo onda, ako što obćenitije tamanimo grabežljivu zvierad i racionalno uživamo koristnu divljač; ali današnja obstojnost Jovskog dohodka još se uviek u luxus računa. Razlozi štednje, a poglavito moralni uzgoj seljačkih lovaca, bio je onaj povod, da su zvierokradice imenovani lovnimi nadzornici, a za plaću izlučeno je ovim u 4 parcela circa 4000 jutara lovišta. Lih na ovom povi^šju slobodno je nadzornikom u zakonito vrieme loviti, ali vazda dva po dva ili više njih, a nikada samcato. Izvan ovog lovišta dužnost im je nadzirati lov, ali bez oružja i ua ostalom, vlastelinskom lovištu. Ton) uredbom osujetisnio to, da se uz strogo čuvanje lova seljački lovci, koje sam punim pravom zvierokradicami okrstio, za izvrstue lovne nadzornike 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 18 <-- 18 --> PDF |
^ 158 — 3 racionalne lovce uzgoje, a jer u toj zadaći vazda sila silu izazivlje, bila nam je nakana, da se lišimo pogibeljnog uzgoja zvierokradieš, poput onih na sjeveru. Upravo lovačka je narav vrlo osjetljiva, i ako se tko od naših lovnih nadzornika kazni sbog nereda, onda se i ostali žacaja, te bivaju uredniji u svojoj službi, pa mogu uztvrditi, da je ovako prelazno udešeuo čuvanje lova za naše odnošaje najjeftinije, al i najsjegurnije. Mi smo eto već 3 godine tim vrlo zadovoljni. Do god 1888. upotriebismo i nagrade i znatnog troška na trovanje grabež- Ijivaca, te ću za dokaz uspieha to spomenuti, da su sami kurjaci u navedenom lovištu na godinu preko 15.000 for. štete narodu nanieli, a danas je riedkost sastati se s kurjakom, a štete od istog niti 500 for. neiznose. Gladnih pasa nestalo je, koji su dapaće kukuruzu i groždje žderali. Jazavaca u jamah izkorenismo orahom, posutim strichninom. Lisica i za sam lov premalo imade, a bilo jih je g. 1885. četiri put toliko, koliko zečeva. Jastrebad je najmučnije iztriebiti, jer dolaze uvjek iz susjedstva, ali trčke i evo naši gnjetelji, prvi u Slavoniji, ipak neosjećaju toga mnogo, i Pa kad bi po Lazarievsku računao, mogao bi uztvrditi, da još danas mamo od škodljive zvieradi: 1 lisicu na 500 jutara 1 jazavca „ 800 „ 1 lasicu „ 1500 „ 1 tvorca -, ,, 2500 „ ^ 1 kunu „ 2500 ^ . 1 vidru / „ 5000 „ 1 divlju mačku „ 5000 „ i kurjaka „ 25.000 „ 1 divlju svinju „ 25.000 „ 1 svraku „ 120 „ 1 jastreba! sokola j, 150 „ 1 sovu „ 350 ,, I gavrana „ 500 „ 1 orla „ 10.000 „ a da imamo koristne divljači na sveukupnom lovištu oko / 03 od -* I cg C CU M 1050 kom. srna, ^ § i S § S ^ ^ I m NI tq X3, O lO IO o 2055 „^ zečeva, .S, 1 o o o o O / ^ iC P-´^ co 30 „ kunića, o o 90 „ gnjetelia i 2 "^ 750 " n trčka fl f § -2 i--4 V C!5 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 19 <-- 19 --> PDF |
1-59 Izkaz uMJeiie koristile divljaži i grabežljive zvjeradi ukvišta´ TlastelmsM a^giL^i Kiitjeva&og za godinu 1888. Za lovninu Za lovninu izplaćeno je izplaćeno je ´^ Koristna divljač Grrabežljiva zvjerad´ S I poje poje ukupno dince ´^^^P´^« dince ´^ {for.lnč. for. I ne. ^ for. nč. I for. I nč. 16 00 Lisica 32 1 00 32 Zečeva 423 12o 90 Jazavaca 28 — 30 8 40 Šljuka 111 -1 10 Divljih mačaka 4 —" 30 1 20 Tračka- 28 2 80 Kuna 2 -30 — 60 Prepelica 120 12 00 Tvoraca- 8 -30 2 40 M´na *" — Divljili. gusaka 5 1 50 Lasica -. 8 -10 80 ,> pataka- 4 80 Orlova ) — 10 — 10 golubova 40 2 00 Jastreba 94 — }0 9 40 Bravenjaka - 1560 78 00 Sova 85 — 10 8 50 Svraka 181 ^~ 10 13 10 Gravrana 58 — 10 5 80 Skitajućih pasa 1 40 Ukupno 2207 — 241 10 Ukupno 491 82 30 Kurj aka 7 Lisica * 12 Gavrana 80 Svraka 160 Osim toga otrovalo se je gral)ežljivaea: Ukupno 750 82 30 Priloženi iskazi o tamanjenju grabežljivaca pro 1888. te ubijanju koristue zvieradi neka bude za dokaz, da proganjamo prve, a štedljivo uživamo posljednje, te je moguće, da ćemo dojduće godine u Požegi divljač razprodavati. Zanimati će lovca naš uzgoj gnjetela, što su prvi u Slavoniji, pa ću to kratko opisati, a tako o naših divljih kunića. Prije 3 godine nabavismo 27 gnjetela, od kojih su 3 oroza a 24 kokoške. Dobavismo jih iz priedjela Barcsa u travnju pred parenjem. Tada još obilovaše naše lovište sa grabežljivci, pa dok se toga dovoljno ne riešimo, bio nam je zadatak, da gnjetele što pozornije spremimo, a u tu svrhu sagradismo u sried šume nuz čistine uz dovoljno gusto šikarje malu lovnu kućica, t. j . lovačku stražarnicu, a uz ovu žicom spletenu oveću krletku. Oko stražarnice ogradismo sa 2 m. visokim plotom, do 3 jutra površine, U krletku spremismo 1 oroza i 8 kokoška a povezav iinom žicon) svim ostalim krila, dakle 2 orozom i 16 kokoškam ~ izpustismo je unutar ograde. Parenje se je dovršilo, a tek kad kada oglasio se po koji oroz ili pilence te niti jajži iste godine nevidjesmo. Još neugodnije bijaše, da nam svih 18 po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 160 — , . Rezanih gnjetela, razvezav si krila, širom okolice razletiše. Njeki kazivahu, da su se ovdje i ondje nastanili, nu ja nagadjam, da je grabežljivac i zvierokradica osudu odkrojio. Osta nam dakle još samo onih 9 u krletki. Mudrovanja o razplodu bik) je sijaset, i mnogi tvrdiše, da je uzalud na podmlađak u zatvoru očekivati. ^ U prvom razdobju činile su se zaprieke parenju, jer se je tada kod ogradjivanja obora lupalo, pa misleći, da kada i druge životinje, koje imadu dovoljno prikladne hrane, leglo ležu, zašto to i kod gnjetela moguće bilo nebi, te uslied toga odlućih i dojduće godine čekati na leglo ovih 9 roditelja, koji su u krletki bili. Zbilja dođje svibanj i oroz poćeo skakati, a u lipnju sabrasmo do 15 jaja u krletki. Ali što se dogodi? Niti se jedno pilence izpod pure nije izleglo. Ovo se tumačilo tim, da velikom vrućinom i obična kokošja jaja postanu milčak. I tako dakle svršila se je i driiga godina bez legla. Medjutim iztriebljivasmo korienito grabežljivee, i treće godine odluMh čas pred parenjem gnjetele staviti na slobodu. Za veću sigurnost, da samcat 1 oroz ma kako nenastrada, a kokoške da se sigurno zaplode, nabavismo njemu druga, i evo danas brojimo do 90 mladih gnjetela tik sela Kula, a na nami je, da danas ove prve slavonske naseljenike uzdržimo i da se poskrbimo za pomnožanje. Uvjeti su u Požeštini za to doista u svakom pogledu vrlo prikladni. Do godine, ako bi se po našoj želji razplođ gjnetela nastavio, bilo bi ih preko 800 komada, a tada iza ove godine mogli bi započeti godišnji prirast legla lovom uživati. Iz ovoga naslućujemo, da će se u ovom kraju gnjetel podpuno udomiti. Deset komada div. kunića nabavismo iz Češke i smjestismo ove u spomenutoj ogradi za gnjetele g. 1887/8. napraviv ovim i brloge. — Kunići držahu se u početku dobro, i vidjalo se i mladih, ali sada jim traga nestalo, pa skoro da mi je i milije, akoprem neimamo ovdje pjeskulje, da bi svojim rovanjem od osobite pogibeiji biti mogli. Tako je dakle s našim lovstvom u tom krajU; a spomena je vriedno, da su njegda grofovi Jankovići najznamenitije hajke na šljuke obdržavali. Ima šljuka kađkad i sada tusto, pa su i šikarja izprekrižana posebnimi prosjeci, koji su osobito prikladni za hajkanje iii za šikarenje (buširanje). Konačno ističem, da je i naša veleslavna županijska oblast vrlo brižna oko tamanjenja grabežljivaca, i oko uredjenja razumna lova. — Tako i treba. M. E. |