DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 10 <-- 10 --> PDF |
~ 150 — životne soćige zraka simSane svjetlosti, koliko bi trebalo topline, da ova pro- i:ivo(ljia oub5;tancija izgori. Da 1 kilu !)ukovine izgori treba toplote, koja je kadra (1108 kila vode ugrijati na V, a za 1 kilu stelje od iste toplote treba za 25 7^ manje, dakle 4580 jediuica toplote. Prema tomu treba za 3m´^ bukovine tolike toplote, koliko za 11287 m^ vode od P C, a za 3000 kila vode od 1^´ C. Ukupno absorbira dakle lucbeni postupak assiuulacije po hektaru šume toliko toplote, koliko ju absor])ira 25027 m´" vođe od l´^ C, ili toliko, koliko je potrebno, da bi se hrpa leda raztopila na 0** od 317 nr´ vodene zapreinine. Ako još i potrošak trauspiivacije k tomu računamo, a taj se približuje na 880 n r vode u razdobju od 5 rajesecih, koja se gubi usljed izlilapljivanja, te ako računamo još i utajena topMmi kod izhlapljivanja vođe na 616 toplotnih jeclnačaka, onda zahtjeva isto izparivanje toplinu od 542080 m´^ vode na 1**, ih toliko topUo^, koja bi hrpu leđa raztopila od 0862 m^ vođene zapremine. Dosljedno tome u razdoblju od 5 ljetnih mjeseci 1 hektar bukove visoke porastline stanoviti predjel toliko razhlađnjuje, koliko bi ga ra/hladila hrpa leđa od 7179 m^ vodene zapremine. Ovako bi\´a samo kod tihog vremena, a od ovakovog upliva razlican je upliv gibajućeg se vazđuha na toplotu zračišta. Imenito vjetrovi privađjaju često iz velikih odaljenosti zračnu struju, koja je prema obstojnostim aeq[uatorialne ili polarne struje kao zračna nmožina toplija ili hladnija od zemaljske površine i na njoj nalazećih se stabala. Kolajuće zračne struje nileujaju dakle posve drugačije nad lišćem ki´ošnja drveća razvijajuću se temperaturu, nego onda, ako struje preko golog tla. Krošnja šume može se prispodobiti velikoj površini vode; ona bo oduzimlje toplijem zraka više topline (usljed izhlapljivanja i poradi velike specifične toplote vođe), nego li pjeskovito i ino razgaljeno tlo; isto tako povisuje šuma temperaturu hladnijih zračnih struja, koje potonje oduzimlju đrvlju i šumskom tlu toplotu, a usljed toga prieci šuma nagh prielaz topline u studen ili obratno studen u toplotu. a ta činjenica sačinjava jednako t. j , umjerenije podnebje, nego što to biva na razgalinah i otvorenih površinah, koja su lišena drvlja u obće. Veće šu rirfke površine još snažnije dieluju na brzinu vjetrova. Krošnje šum& tvore vrlo elastičan ođpor proti navali vjetra, te uspješno lomeć i ublažavajuć ovu navalu, najuspješnije su sredstvo, buduć tvore naravni štit u mnogih predjehh, koji su lokalnim strujara vihrova izvrženi. Uslied toga posjeduju šume sbog velike traiispiracije lišća i ćetinja svojih krošnja, te sbog mehaničke zaprieke zračnih oborina velik upliv na vlagu okolice. — Djelovanje šume na zi^ačau vlažaoću sastoji baš u tomu, što vlažni vjetrovi, kojih je zračiste takovom štitištu najbliže, u-^ljed hladnije temperature šumskog zemljišfa lakše i izdašnije vođu guoe usljed spjusnući {couiiensacije), nego li što ju gube, ako takovi vjetrovi striije preko čistina i razgalina; n.v đalje što suhim vjetrovom uslied transpiracije i veće vla.c^e tla nemanjka vode, a s toga bivaju sve vlažniji i konačno što prije spomenuto umanjenje gibanja |