DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 1 <-- 1 --> PDF |
nmmt Br, 4: ´ u ZAGREBU, 1 travnja 1889/ ´ God. XHl Izviešće o rukovodjenju šumske uprave i gospodarstva u području kr. županije varaždinske u godini 1887. Glasom zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županija i uređjenju uprave u županijali i kotarih odpale su njekoje upravne obćine od bivših kr. podžupanija pod upravu ove kr. županije naime: od kr. podžupanije križevacke upravna obćina Sudovec; od kr. podžupanije koprivničke bivše upravne obćine Gjelekovec, Kozminee i Ludbreg. Usuprot pako odpale su od bivše kr. podžupanije zlatarske njekoje upravne obćine, te su pripale pod upravu kr. županije zagrebačke naime: upravna, obćina Marija Bistrica, Stubica doluja i gornja i Bedenica. Uslied tih zamjena promjenio se je i šumski objekt tako znatno, da je bilo od nuždne potrebe, da se preustroje i šumski kotari, koji su se sastojali: I. iz šumskoga kotara varaždinskoga sa 40G0 jutara; 11. iz šumskoga kotara ivanečkoga sa 2309 jutara; IIL iz šumskog kotara koprivničkoga sa 3040 jutara; IV. iz šumskoga kotara zlatarskoga sa 2785 jutara; V. iz šumskog kotara ludbrežkog sa 4462 jutara; IV. iz jednoga djela šumskoga kotara križevačkoga sa 2250 jutara segregiranih urb. obćinskih šuma. Za svaki od tih 6 kotara namješten je po jedan kotarski šumar, kojemu bje povjereno gospodarenje sa pomenutimi urbar, obćinskimi sumarni, U svrhu uprave tih šuma u obsegu od 19.918 jutara, namješteno je obzirom na tu površinu previše šumskih upravitelja, te su i sami šumski kotari bili nerazmjerno porazdieljeni obzirom na njihov obseg, te neshodnozaokruženje. Uvidjajući potrebu uredjenja šumskih kotara, prihvatila je veleslavna jesenska skupština županije varaždinske stavljeni pređlog kr. podžupana ob ustroju šumskih kotara u svoj cielosti, te je zaključila, da se provede novo preustrojenje šumskih kotara- Po tome predlogu bude ciela površina urbar, obćinskih šuma, stojeća sada pod upravom ove kr, županije, porazdieljena na četiri kotarske šumarije tako, da dolazi urbar, obćin. šuma na kotarsku šumariju: a) varaždinsko-ivanečku, ležećih u polit, kotaru varaždinsko - ivanečkom 4096 jutara; ´ ´ U--" |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— U2 — / b) na krapino-zktarsku ležeće u pol. kotarih: krapinskom, pregrađskom, klanjačkom i zlatarskom 5352 jutara; c) na novomarofsku u poi. kotaru novomarofskom ležeće 4222 jutara, te d) na luclbrežku, koje leže u pol, kotaru ludbrežkom 4771 jutara. Glede beriva kotarskih šumara zaključila je veleslavna žup- skupština, da se ustanovi za kotarsku šumariju: a) varaždinsko-ivanečku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 200 for. Ukupno 900 for. b) za krapinsko-zlatarsku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 400 for. Ukupno 1100 for. c) 2a novomarovsku godišnja plaća 700 for., putni i pisarnicki paušal 200 for. Ukupno 900 for. i konačno d) za ludbrežku godišnja plaća 700 for.^ putni i pisarnicki paušal 200 for, Ukupno 900 for. Prednavedene plaće i paušal imadu unapried plaćati upravne obćine po razmjeru veličine obćin. urb. šumskog posjeda u mjesečnih obrocih. To preustrojstvo imade se oživotvoriti prvim travnjem godine 1888. Obće stanje obć. urbar. šum& u god. 1887. Šume urb. obćina prilično su dobro sačuvane. One. se nalaze gotovo u istom stanju, u kojem obćinam bijahu segregacijom pripale. U tih šuma se u obće razmjerno vrlo malo prodavalo, te služe iste samo za podmirivanje drvarije ovlaštenika, dapače imade ih i takovih, koje su do sad od svake sječe poštedjene, jer su ovlaštenici drva za ogriev u njihovih vlastitih šumah uzimali, ili od obližnjih vlastelinstva kupovali. Izsječeni dielovi tih šuma pomladjuju se što naravnim što opet umjetnim načinom i to: sadjenjem žira i presadjivanjem mladih omorikovih, ariševih borovih i jalševih biljki. Po položaju diele se te urb. obć. šume u bregovite i u šume ležeće u ravnici, te odpada na prije navedene 14.462 jutra, a na potonje pako 3.979 jut. Gorske šume leže dielom u gori Mareelj, u bregovitih djelovih kotara pregradskog i klanječkog bhzu Sutle, u gori Ivančici, te u nastavcih iste i napokon u nastavcih kalničke gore, te su s malom iznimkom visokoga uzgoja. Glavne vrsti drveća jesu: bukva i jela, koje zapremaju 85% dakle veći dio površine obćin. gorskih šuma, tvorećih sastojine raznih doba. Ostalih 15^0 gorskih šuma jesu hrastici visokog uzgoja sa neznatnom površinom, kolosjeci od raznih vrstih drveća. Šume, ležeće u ravninah, protežu se niz obale rieke „Drave" te potoka Platvice i Bednje, sačinjavajući jalšike s umješaniroi jagnjedi i vrbami. Obhođnja za šume visokog uzgoja ustanovljena je na 80 i 100 godina, i to obzirom na stojbinske okolnosti, na proizvodnu snagu tla i obzirom na vrsti drveća, te vrstnoću proizvadjati se imajućih drvnih groraada. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 3 <-- 3 --> PDF |
; *- 143 — V šumali nizkoga uzgoja naime: u jalšidh i kolosjecili uvedena je u obće 12-godišnja obhodnja i to: obzirom na sposobnost panjeva izbijati kriepke taladiee, a stranom obzirom na potrebu kolja za vinograde. Rabljenje šuma visokog uzgoja prediizima se na temelju gospodarstvenih osnova, te procjene i proračuna godišnjeg etata uporabom užitnog postotka, ponajviše prebornom sjecnjom, koja pruža najveći probitak i prištednju u pogledu na utemeljenje, uzdržavanje, i povećanje proizvodne snage istih. Sitne šume šumare se čistom sječnjom na temelju ra^šestarenja ploha. Sto se tiče šuma vlastelinskih: to se s njimi kod uzgojivanja, uzdržavanja i uživanja istih postupa po propisih šumskoga zakona do njekojih iznimaka. 0 gospodarenju sa seoskimi sumarni ima se primjetiti, da su iste više manje poharane, a tomu je povod taj, što se na posjećenih mjestih šumski naraštaj neođgaja, ter mladi izbojci i samoniklo drveće neuspieva, jer napuštanjem blaga u takova mjesta uništava se sav šumski pomladak. Tomu zapuštanju i ništenju seoskih šuma neimade predbježno lieka, jer su šamske čestice veoma malene, razštrkane, a s toga nadziranje istih veoma otegoćeno, rek bi nemoguće i to radi pomanjkanja dovoljnog broja organa, koji bi imali voditi nadzor, da se oko gospodarenje sa istimi postupa po propisih šumskoga zakona. Unapredjenju uzgoja tih koje opustjelih, koje još vegetirajućih seoskih šuma uzprećuje nemar naših Ijudih oko podizanja vrela dohodka potomstvu njihovom, a i veliko siromaštvo obćina, koje nisu kadre sbog pomanjkanja: dohodaka i za ine neobhodne nuždne izdatke investirati godimice koju svotu za uzgoj opustjelih šuma i podržavanja shodnog gospodarenja s takovimi pomladjenimi sastojinami. Uprava i čuvanje obćinskihšumž,. Nadzor nad upravljanjem obćinskih šuma vodi kr. županijska oblast r upravljajući odbor ove županije. Upravu vrše podčinjene kr. kotarske oblasti preko obćinskih poglavarstva. i kot. šumara, koji potonji imadu dužnost rukovoditi šumsko gospodarstvo poiag propisa šumskoga zakona i šumarske znanosti, te time osjegurati potrajno´ racionalno šumarenje. Osim toga je dužnost kotar, šumara neprestano nadgledati šume i pod činjene šumske čuvare. Godine 1887. postojalo je u prije navedenih šest kotarskih šumarija 116 šumskih čuvarija, od kojih pripada na šumariju: a) varaždinsku 30 čuvara sa ukupnimi berivi od 877 for.; b) ivanečku 11 čuvara sa berivi od 400 for.; c) krapinsku 21 čuvara sa berivi od 741 for.; d) zlatarsku 13 čuvara sa berivi od 597 for.; e) ludbrežku 29 čuvara sa berivi od 841 for.; f) križevačku 12 čuvara sa berivi od 170 for., a to čini ukupno 3626 for. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 4 <-- 4 --> PDF |
144 fremda su plaće Siivara malene, kako je k predidućega viditi, to sti ipatc §nmsYi čuvari svih šumarija dovoljno nastojali, da se odkriju svi prekršaji, počinjeni u oW. šuma, a time se na put stalo mnogim zloporabam. Stoga se je i broj šumskih prekršaja ove godine znatno umanjio. Glavni uzrok umanjenja slučajeva šumskih šteta pripisati se mora kr. kot oblastim, koje su nastojale prijavljene šumske prekršaje odmah raspravljati, te obćinskim poglavarstvom strogo naložiti, da se dosudjene odštete čim prije od dotičnika utjeraju. Iz dotičnog izkaza razabrati je moći broj prijavljenih i razpravljenih šumskih Uet^, te svote procjenjenih i dosudjenih odšteta- Gajenje šum^. Uz naravno aaplodjivanje, koje se postizava u bukvicih i jelvicih oplodnom {prebornoni) sječom, imade se jošte iztaknuti naravno naplođjenje šuma, ležećih kod rieke „Drave-" i to na mjestih, koja su poplavi izvržena. Na čistinah, te na mjestih, gdje nije uzlsiedilo naplođjenje naravnim putem, običava se pošumljivati umjetnim načinom, to jest: sijanjem šumskoga sjemenja i presadjivanjem biljka, koje su u postojećih razsadnjacih i sjemeništih odgojene. U godini 1887. posijano bje u razsadnjacih, i to u šumskom kotaru varaždinskom 7 klgr. ariševog, 12 kilgr. omorikovog i 5 kilgr. borovog sjemena na površini od 10 ai^´a, te u šumskom kotaru krapinskom 4 klgr. ariševog sjemena na 6 ara u razsadnjaku i napokon u ludbrežkom šum, kotaru 2 klgr. ariševog, 5 klgr. omorikovog i 1 klgr. borovog sjemena na 4 ara. Osim toga u šum. kotaru krapinskom zasijano je na 80 ara mjestimično na krpe (Plattensaat) 2 klgr. ariševog sjemena. Na otvorenih mjestih presadjivane su 2- do 4-godišnje biljke, uzete iz razsadnjaka i sjemeništa, te dielom iz prijašnjih kultura, kao i samonikle biljke pregusto stoleće na otvorenih mjestih. Presadjeno bje u šumskom kotaru varaždinskom 3500 kom, 2-godišnjih borovih i 11.500 jalševih 2- do 4-godišnjih sadjenica. Nadalje u šumskom kotaru ivanečkom 800 kom. ariševih i 8200 kom. omorikovih 3- do 5-godišnjih biljka i napokon u šumskom kotaru krapinskom 2600 kom. ariševih i 4000 kom omorikovih biljka, dakle ukupno u tih triuh kotarih 3400 kora. ariševih, 12.200 kom. omorikovih, 3500 kom. borovih i 11.500 kom. jalševih sadjenica na površini od 12-05 hektara. Potrošak za kupljeno šumsko sjemenje i sadjenice iznosi svotu od 63 for. 8 nvč. i napokon potrošak za 171^2 radnih dana 81 for. 55 nvč., dočim su ovlaštenici za gojitbene radnje ostalih 260 težaka bezplatno dali. Za obnovu medjašnih liumka i prosjekavanje medja potrošeno je 5 ´/s radnih dana ili 2 for. 20 nvč. Ukupno u gotovom 146 for. 78 nvč. Gojitbe od prijašnjih godina uspievaju vrlo dobro, te se je moći za budućnost nadati, da će umješane četinjače u bukvicih osigurati zalihu u ovoj okolici veoma nuždnog građjevnog drva. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 5 <-- 5 --> PDF |
^ 145 ™ , Na ovom mjestu ne može se propustiti, a da se neiztakae pogibelj, koja sadjenicama od četinja5e prieti i to gulenjem kore Ba mladih 10- do i2-godišnjih onioi-ikovih i ariševih presadjivanjem odgojenih biljka po divljači, naime po srnjacib, koji u proljeću svoje rogove na takovih mladica veoma rado čiste, a bojati se je, ako se ta divljač sad tako umnožila bude, kao do sada, da će gojitbe od takovog drveća mnogo nastradati. U proljeću 1887. zasijano, te niklo šumsko sjemeDJe u razsadnjacih postradalo je veoma ito tučom, što sunčanom žegom, a postala bi time nužda na potrebnom materialu za presađjivanje, da nebi bilo dovoljno 2- i 3-godiŠDJih sadjenica u svih razsadnjacih, sposobnih za presađjivanje u ovoj godini. Akoprem su i stare gojitbe tučom postradale, to ima ipak nade, da će jače biljke nanesene im ozlede lahko pretrpiti. Glede gojitbž., koje se imadu u proljeće ove godine izvesti, stavlja se proračun na sliedeći način: U novom šumskom kotaru varažđiosko-ivanečkom imade se pređuzeti presadjivanje biljka na 11*62 hektara sa 7000 kom. arišovib, 20.000 omorikovih, 14.000 borovih i 12.000 kom. jalšovih sadjenica. U šum. kotaru novomarofskom na 3*15 hkt. 200 kom. ariševih, 14,800 omorikovih i 1.000 borovih sadjenica. D šum. kotaru krapinsko-zlatarskom na 2*25 hekt. lO.OOo kom. omorikovih sadjenica. Ukupno dakle 80-800 kom. 2- do 6-godišnjih .sadjenica svakakovih vrsti drveća, koje će se vaditi dielom iz razsadnjaka i sjemeništa, dielom pako iz starijih gojitba A da se nadomjesti izvadjeni broj sadjenica, imade se opet u razsadnjacih zasijati i to: u 5 razsadnjaka šum. kotara varaždinsko - i vaaečkog na 14 arah 16 klg. ariševog, 16 klg. omorikovog i 3 klg. borovog sjemena i 1 hktol.žira; u šumskom kotaru novomarofskom u 4 razsadnjaka (od kojih se imade jedan tekar urediti) na 8 arah 8 klgr. ariševog i 13 klgr. omorikovog sjemena. U šumskom kotaru krapinsko-zlatarskom imade se jedno centralno sjemenii^ te u šumi obćine Zajezda utemeljiti, te je za to površina od 30 ara ustanovljena. Osim toga nabaviti se imade 10 klgr. jelovog sjemena, koje će se posijati u bukvicih pod zaštitom sjemenjaka, a koja gojitba služiti će kao pokus za buduće ravnanje u pogledu naploda ote vrsti drveća, koja u ovdašnjih prama sjeveru nagnutih šumskih predjelih dobro uspievanje obećaje. Pokus sijanjem bagrema i pajasena na dravskih otocih nastaviti će se ove godine, te je za to odredjeno 4 klgr. bagremovog i 1 klgr. pajasenovog sjemena, akoprem su jur prije 2 godine odgojene biljke bagremove ove zime nastradale obgrizanjem po zecevih. Predbježno biti će na tomu vrtu na 6 arah posijano 5 klg. ariševog i 9 klgr. omorikovog sjemena, U 2 ostala razsadnjaka toga kotara imade se na 12 arib posijati 4 klgr, ariševo2\ 7 kkr. omorikovog i 1 klgr. borovog sjemena. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 146 — Za kotar hidbrežki odredjeiio je za razsadsijak od 3 ara zasijati 2 klgr. arišcvog i 4 klgr. oniorikovog sjemena. Zemljište za taj elemeutarni šumski vrt darovao je gosp. Josip Žabcić, sadanji obćiiiski načelnik upravne obćine Budinšćina, na kojem mu velikodušnom daru budi najtoplija zahvala izražena. Dkupua potreba šumskog sjemena za gojitbe u godini 1888. iznosi dakle za sva 4 žumska kotara: 38 klgr. arišovog, 57 klgr. oniorikovog, 4 kilgr, borovog, 10 ki1gr. jalševog, 4 kilgr. bagremovog i 1 kilgr. pajasenovog sjemena, kojega nabavna ciena iznosi od prilike svotu od 105 for. Podavanje drva ovlaštenikom u obćinskih šumah. Prema propisu gospodarstvenih osnova, te proračunanja godišnjeg užitka porazdieljena Je drvna gromada, opredieljena za sjecnju u gospodarskoj godini 1887./8S. po razmjeru selištnog posjeda kako sliedi: U šumskom kotara varaždinskom porazđieljeno bje na 750"Yi6 selišta: gradivog drva 94 m´\ cjepanica 3658 pr. met,, klipovine 2771 pr. met,,granjevine 1137 pr. met. u vrieđnosti od 9424 for. U šumskom kotara ivanečkom na 596^^,ifi nrbar. selišta: gradiva drva 99´5 m^ cjepanica 823-2 pr. met,, klipovine 1802´8 pr. met. u vrieđnosti od 2296 for. 40 nove. U šumskom kotaru krapinskom na 164^/´i6 urb. selišta: gradiva 62 m´* i 1926 pr. met. cjepanica u vrieđnosti od 1967 for. 60 nvč. U šumskom kotaru zlatarskom na 735 ^*/t6 urb. selišta: 664-79 m"^ gradiva, 1930´2 pr. met. cjepanica, 348 prost. mt. granjevine i 56.800 kom. kolja u ukupnoj vrieđnosti od 6367 for. 78 nove, U šumskom kotaru ludbrežkom 8000 pr. met. drvne gromađe svakakve vi´stnoće i vrsti drveća u vrieđnosti od 4000 for. U šumskom kotaru križevackom 20 m** gradiva, 320 pr. m. goriva i 20.530 kom. kolja u vrieđnosti od 285 for. Dakle sveukupno: 940´39 nr"^ gradiva, 8337*20 pr. m, drva za gorivo srednje vrstnoće, 1485 pr. m. granjevine, te 77.320 kom, kolja u ukupnoj vrieđnosti ud 24.340 for. 78 nvč. Ako se stegne označena drvna zaliha drva za gorivo kao i kolja u jedru drvnu gromadu, to iznosi ista ukupno 12.332 m´\ Prodaja drva. Osim gore navedenog, na ovlaštenike bezplatno porazdjelenog drva, prodano bje 167 m* u šumskom kotaru ivanečkom, 41 m-^ truljavog drva u šum. kotara krapinskom, te 360 nr^ ležećeg trulog drveća u kotaru ludbrežkom. Nuzgredni užitci. Iz prodaje paše unišlo je u šum. kotaru ivanečkom 147 toi´. 66 nvč. i u šumskom kotaru ludbrežkom 40 for. Ukupno 187 for. 60 novč. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1889 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 147 — Za prodanu travu ubrauo je: u šumskom kotaru varaždinskom 170 for. 56 iiovč., u šumskom kotaru ivanečkom 31 for. 25 nove., u šumskom kotaru krapinskom 44 for. 4 novf. Ukupno 245 fon 85 nvč. Za prodanu žirovinu: u šumskom kotaru varaždinskom 33 for. 50 novč.; u šumskom kotaru zlatarskom 78 fon 50 nove, i u šumskom kotaru križevačkom 52 for. 90 nvc- Ukupno 1G4 for. 90 nvc. Za prodano lišće unLšlo je u šumskom kotaru kropinskom 14 for. 80nv6. a zsL prodani kamen u šumskomskora kotara ivanečkom 25 for. 60 nvč., te u kotaru krizeva6kom 131 for. 25 nvc. Ukupno 150 for. 85 nvc. Ukupni dohodak i^ nuzgrednih užitaka iznosi dakle u cielom 770 for. 6 nvc. a. vr., koji se pokazuje napram šumskoj površini obć. šuma veoma malen, a to stoga, jer je uživanje paše i trave samo u najužje granice stegnuto, te godine 1887. nije drveće urodilo. Ponajviše pako izvršavala se je paša i žireuje bezplatno po ovlaštenicih. Šumski dohodci i izdatci. Iz izkaza može se uviditi, kako se izpostavljaju dohodci i izdatci, te kako se isti porazredjuju na pojedine šumske kotare. Ra z lično. Kr, županijska oblast kao i kr. kotarske oblasti ne vrše samo nadzor, kao što je jur rečeno nad obć. urbar, šumama posredno, nego se taj vrhovni nadzor proteže i na šume privatnika, kako to propisuje § 23. šum. zakona. Pomenute oblasti vrše taj nadzor posredno i neposredno preko podčinjenih šumarskih organa, A da se političke oblasti za to brine, da vlastuici privatnih šuma takove nehamju, nekrće i šumište u druge svrhe neupotrebljivaju, te izsjecene djelove, na koliko je od potrebe opet pošumljuju, dokazom su izvidjenja u privatnih šumah, preduzeta dielomice po oblastih uz sudjelovanje vještaka, dielomice izvidjenjem samog šumarskog osoblja, koja o tom izvješća podnašaju i svoje predloge stavljaju, da na temelju tih izvidjenja uzmognu političke oblasti shodne odredbe izdati, haranje šuma prepriečiti, te prekomjernomu i protuzakonitomu uživanju šuma i šumišta na put stati. Medju najgravantnije slučajeve, tićuće pretvorbe šumišta u drugu gojitbu, spada i taj slučaj, dogodivši se kod vlastelinstva ludbrežkog. To vlastelinstvo izkrčilo je svoju hrastovu šumu zvanu „Lasus", te je šumište pretvorilo u oranice i livade. Politička oblast bila je prinukana, da vlastelinstvu ludbrežkom naloži, da izkrčeno šumište u najkraćem roku pošnrai pod prietnjom zakonskih posliedica. Vlastelinstvo ludbrežko odazvalo se tomu naloga, te je u jeseni god. 1886. i u proljeću god 1887. pošumilo čitavu tu površinu od prilike 105 rali, i to^ dielomice hrastom, dielomice četinjačom i dielomice jalšom. |