DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 13S
\


razgrani istom´ u visini nego sasma pri zemlji. Valja izabrati trešnju Mahaleb, koja se
jošte zove Sainte-Lucie. Ova je vrst veoma zgodna za vapnenasto zemljište. Ciepite ju
ne ua vršku stabljike, nego sasvim pri zemlji, pustite kasnije, da si slobodno širi grane
oko panji(!a, nemojte ih prisjećati. Trešnja će zbilja razširiti oko sebe granje, pokriti
tlo zaštitnom krošnjom, koja će ne samo čuvati uviek vlagu u tlu oko korienja, nego
će u isti mah podaviti i udušiti sav škodljivi drač, koji bi joj inače oduzimao hranu.
Drugotno oranje biti će tada nepotrebno poslie sadjenja, a to je znamenita ekonomija.
Ovako, kada će krošnje u mjesto u velikoj visini biti sasvim nizko, moii će lako i
žene i djeca bez velikoga napora i troška brzo plod pobirati. I najviše grane moći će
kakovim prutom dosegnuti, a ne će im trebati dovlačiti ogromnih Ijestava.


Ovo su savjeti, koje podaje u Bulletin du ministere de l´agrieulture
u toj stvari kompetentan autoritet g. d´ Arbois de Jub.ainville, koji, služeći u Niortu
u mjestu, gdje može stvar najeksaktnije prosuditi. Trešnje su, dodaje on dalje, podvrgnute
gnjiloći koriena, bolesti veoma priljepčivoj, koju uzrokuje nametnica gljiva
Armilliaria mellea, jer njezina Rhizoinorpha prodire do korienja i ubija ga.
Čini se, da ova bolest nije baš tako jako pogibeljna za suho zemljište, o kojem se
ovdje radi; no ipak valja biti na oprezu i zapriečiti širenje te bolesti sadeć trešnje u
dosta velikom razmaku, da im se ne će korienje doticati, a jošte je bolje, daše medju
trešnje sade kruške, kojim valja dati isti oblik kao i trešnjam. Trešnje će jošte svojim
bujnim granjem oko panjića čuvati ga od ozledft tako, da neće biti bojazni, da će na
nje na ovako zgodnom tlu navaljivati druga pogubna bolest — guba.


Proizvadjanje trešnjevca (Kirscbwein) nađomjestit će cognac, a na mjesto vina od
groždja dobro će doći vino od sladkih trešanja. U Švicarskoj, Njemačkoj, Americi i u
i´iekim obćinama u Francuzkoj goje se već trešnje u veliko, a oni, koji se davaju na


:ij posao, dolaze do blagostanja, dapače do bogatstva. Neka stanovnici Charentski,
Jeux-Sevresški i Viennski, kojih je zemljište tako zgodno za ovu vrst kulture, neka
velim, ni oni nezaostanu, neka sliede ovaj tako laki, tako izdašni put, pa će i oni
ugl (idati sretne dane !


Ovo su zaključci razprave veoma kratke, no jezgrovite, što ju je podao gospodin
đ´ Arbois de Jubainville. Mi priobćujemo ovo tim radje, što je stvar sama la sebe
veoma interesantna; s druge strane i s toga, što imade još dobrani broj šumara, koji
držeći se stare tradicije misle, da su poljodjelstvo i šumarstvo dvoje neprijateljske braće,
kojih ništa ne može da pomiri i sjedini. Mi nismo nikada bili toga mnienja, dapače


uviek, koliko je do nas stajalo i koliko smo mogli nastojali, da pokažemo protivno,


^.vaia nam je dakle drago, da smo se na tom polju sastali s drugim piscima.


Jošte nešto o toj stvari. Medju zadnjim kazano je nješto, što bi se moglo smatrati,


! ´ je napereno protiv onih, koji prakticiraju klaštrenje ili prorieđjivanje; no čitajuć


i >iorQO, svatko će uvidjeti, da se tu radi jedino o poljodjelcima, koji žele imati stabala,


oja nose plod, a neradi se ovdje o šumskom drveću. G. de Courval i Des Cors


1 kli su svoju autoritetnu rieč o tom, i nijedan se šumar bez sumnje nebi usudio štogod


´Otiv njih uztvrditi, jer su oni najpoštovanija lica medju svima, koji su se ikada


avila šumarstvom. „Le Bois".


0 b a V i e s t.


Nuđja se na prodaju „BrOCktiaUS´ ConverSationS-LexikOn" jedanaesto izdanje
u 15 omašnih svezakah, uvezanih u pol kože (Halbfranz), sasvim dobro sačuvan za,
30 for. Nabavna ciena 85 for. Tko isto djelo nabaviti želi, neka se obrati neposredno
na „Uređničtvo Šumarskoga lista".


Podjedno primjećuje se, da dotični kupac rečenoga djela može gornji iznos u tri,
a po volji i u šest jednakih mjesečnih obrokah odplatiti.