DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 136 Sitnice. Uztuk proti borovoj osipaei (Kiefernschutte). Nađšumar Hoffmana preporučuje ono isto sredstvo proti borovoj osipafii, koje preporuea obdinski šumar Kouig u „Deutseh. Porstzeit." naime, da je najbolji uztuk proti borovoj osipači taj, da se borovo biljevište gnoji sa zemljom od bukova listinca. Nađšumar Hoffmann veli, da se je sam osvjedočio o valjanosti toga sredstva proti osipači u svom biljevištu. koje je izvrženo svake godine poznim mrazom, te je u istom biljevištu ipak svake godine odgojio množinu borida. U tom biljevištu punih 20 godina odgajao je jednogodišnje boriće, te nije u tu svrhu ništa drugo učinio, nego je samo libe sa listineem pognojio, a borici su veselo uspievali i nikad se nisu osipavali. Još više. U njekom šumištu, u kojemu su sve bukve izsjeeene bile, posadjeni su borići na južnom pjeskovitom obronku. Pa gle! Doeim su se u slieđeeih godinah drugi borovi usjevi na tlih, na kojih su i prije borovi rasli, redovito baš jako osipavali, sačuvali su se mladi bor:ći na starom bukovom tlu i nisu se osipavali tečajem prvih trijuh godina baš ništa. Četvrte godine počeli su se borici ipak osipavati, ali buđuč već snažni, mogli su odolieti bolesti osipači. ´Ako bi ovakovi pojavi bili samo slučajni i ako bi se i gdje drugdje primjetili, već i tim postigao bi se velik uspjeh. Nađšumar HoflPmann veli nadalje, da on jako gnojenje sa bukovim list´ncem, kako ga preporuča šumar Konig, naime na 30 eontim. debljine, nije nikada rabio, nego on je dao gnojit! samo na 3—4 centim. s motike duboko kod običnog prekapanja tla sa lopatom. Zemlju sa bukovim šušnjem na lopati valja pretresti, te tako ostaje ona na površini lihe. Ovakovo gnojenje mora se svake godine opetovati. Da li bi po Kijnigu preporučeno takovo gnojenje sa zemljom težatieom ili sa blatom od selskih puteva fuličnim blatom) ili napokon sa zemljom iz pašnjaka pruđilo proti osipači, nemože nađšumar Hoffmann uztvrđiti, buduć se nije o tom osvjedočio. Nu preporuča, da bi se o tom imalo svakako pokušati, te misli, da bi i takovo gnojenje po svoj prilici pruditi moglo. Pomješana bukova crnica prieči jamačno prenaglu promjenu toplote na površini tla, te po ijedno prieči, da korienje prenaglo nedieljuje do njeke stanovite dobe ili časa, u kojemu času biljkam kod preranog djelovanja životnih ustroja nikakova pogibelj više zaprietiti nemože. V. R. Eazmatranje živica od patrlja (oapura, štrklja, hreka). Kod obnove i nadopunenja kolosieka (sitne šume) ili kod podrastlice u igori (u sriednjoj šumi) podsiecaju se stabla, da iz preostavših patrlja novo stablo tako zvani „živić" izbije. Takovi živici (izbojci, Ausschlage) izrastu na patrlju u većem bioju, te budu jači i krupniji, nego što su biljke iz sjemena. Hever preporuča, da treba 1 palac dugačke patrlje ostavljati, dočim Gaier naprotiv preporuča, da se debalca posieku čim kraće s toga, što će živici ili izbojci snažniji ponarasti, te se prema okolnosti sami zakorieniti (omladiti) i tim će dugovitiji biti. Njeki stručar F. B. piše u „Centralblattu", da je u tom pogledu pokušao na hrastu, jasenu, nerodu i javoru, te je ova stabla u visini 0, 4, 2 10 centim. odrubio .dakle na odrezku tik do zemlje upravo nad vanjskim žiljem), te je sliedeće primjetio : Jaseni (tregođišnje biljke), presadnice godinu dana stare, te u prolieću zapatrljane (ostručene, gestummelt), iztjerali su ponajviše jake živice ili izbojke iz spavajućeg pupoljka, te su bujnije uspievali od svih onih živica, koje su izbili patrlji od 6 centm. duljine. Oni patrlji, koji su ostavljeni na 4 centim. duljine, tjerali su bolje živice, nego oni, koji su ostavljeni na 6 centimt. duljine. Loše žiziće iztjerali su patrlji od 2 cent´mt. dugački, a najslabije oni od 0 centim. t. j . oni, od kojih je stablo neposredno uz prvo korienje odsječeno (odrubljeno) bilo. |