DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 133 — je sveukupni broj izvezena drva 45.953 standarda, a za prošlu 1888. god. 52.396. Ovu razliku od 6.557 standarda vriedno je zabilježiti, jer posvjedoSava znameniti porast trgovine. Drva za gorivo bila su u Parizu po 48 — 52 franka 1000 kg. Dužice dobivaju cienu. Poznata je rieč, što je bila zavladala u našem trgovačkom svietu prije petnaest godina: „Tko pravi diige čini duge" t. j . posao dužicami nenosi dobitke već gubitke. U istinu što je više bivalo filoksere u Francezkoj, sve je više nestajalo iz Hrvatske i Slavonije francezkih poduzetnika, što su dali u naših šumah praviti dužice. Trgovina dužicama pala je bila prije pet godina na minimum. Nu od toga doba francezki se ,,jug" oporavio, vinograde što spasio, što u piesak nasadio, što preporodio američkom lozom: godine 1888., unatoč bolesti mildeva ili medljike imao je jug berbu, kakove nije bilo od god. 1875. Za dužicu nema drva boljega od naše hrastovine. Za prievoz vina bez toga drva danas trgovina bezuvjetno nemože biti. Nu francezki je trgovac domišljat i dosljedan. Svi importeuri dužica sastaviše savez, da rade sporazumno, te su nepodkopavajuči jedan drugoga, zadnjih godina pritiskivali cienu đužicam, da se nije mogla đidi znatno iznad niveau-a, na kojem je bila god. 1876. do 1873., kad su najglasovitiji vinorodni predjeli Prancezke bili bez vina. Istom prošle godine digla se iznenada ciena dužicam, nu ni sada nepristadoše francezki importeuri na više ciene do zadnjega časa. Ciena za stagnacije ovoga predmeta bijaše u Sisku 210 for. po 1000 komada, prošlih godina dizala se tek po malo; nu tad preuze kupovanje dužica u svoje ruke „kreditna bauka" na Rieoi, koja, staviv se u konkurenciju sa franeezkimi importeuri, diže sada cienu na 230 for. To je ipak ogromna razlika, a sva je prilika, da će se ciena dalje dizati. Mi smo ovih zadnjih godina ponovno čitali u velikih trgovačkih listovih jadanje poduzetnika, što u našoj kraljevini i u Ugarskoj kupuju šume za proizvodnju dužicti, da rade s gubitkom sbog tvrdoglave sloge francezkih dobavljača. Sad je austro-ugarski konzul u Marseilli poslao ministarstvu izvještaj, u kojem to sve potvrdjuje službeno, i kaže, da u tom predmetu prema francezkim potrebam nema nikakove ,.hyperprodukcije", te da valja biti na oprezu prema eksploataciji sa strane Franceza. U razdoblju, u kom se dužice grade t. j . zimi 1888. do 1889. godine proizvesti ie se samo u obsegu naše kraljevine 45 milijuna dužica, dočim de u isto vrieme u svih ostalih zemljah Evrope, gdje se sieče drvo za dužice, načiniti 29 milijuna. Od svega toga zakapareno je već za Prancezku preko 60 milijuna komada. Od tuda slicdi, da će nesumnjivo ciene našim šumam budućih godina rasti, čemu se mi od srđca radujemo. Ovo ima ujedno bodriti naše podhvatnike, da neprezaju od svakoga poviška cienž, što će ih rabiti veliki pođhvatnici kod budućega dražbovanja; jer su prestala vremena, kad su dužice činile dugove. Uspieh dražbenili prodaja drva u šumah njekih moralnih korporacija. Kod gjurgjevačke imovne obćine u Belovaru dostali su dne 24. siečnja t. g. pri obđržavanoj dražbi sječine a to: 1. Ljevača — 97 hrast, i 4 jasena — procien. na 4030 for. 35 nvč. 2. Stvanja — 114 hrast., 6 jas. i 12 briesta — procien. na 4006 for. 46 novč. — Salamon Majerboffer iz Velike Kaniže a iznosima od 5432 for. i 5245 for. 3. Tele k — 46 hrast., 1 jasen i 1 briest — procien. na 1797 for. 81 nč. 4. Stvanja — 95 hrast. — procien. na 4420 for. 26 novč. i 5. Crne c — 109 hrast, i 6 briesta — procien. na 4397 for. 28 novč. — dostao je A 1 b e r t M a u t n e r za hrvat, eskomptnu banku i g. Pongratza s iznosima od 2310 for., 5510 for. i 5520 for. Postignuto je popriečno 28"/,, preko procienbene vricdnosti. Na prednaveđene sječine bilo je dosta velike konkurencije od strane drvotržaca, dočim su njeke sječine neprodane ostale, jer je drvo lošije kakvoće. |