DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 132 —


f) Čim kotarski šumar upitne „izkaznice" uknjiži i zadnju stranu istih izpuni


imati

najprobitaSnije, da šumar prijavi obo. poglav. ustanovljene dane, kada će za pojedina


sela izdavati ogrievnu pripadnost.


Obćinsko poglavarstvo imati će đotićne urbarce odmah obavjestiti, te jih pozvati,


da na ustanovljeni dan nefaljeno u šumu dodju.


Na ustanovljene dane izručiti će kotarski šumar na licu mjesta svakomu pojedincu


nanj glaseću „izkaznicu", te mu doznačiti pripadajući broj hrpa.


Nadalje imade kotarski šumar shodno odrediti, da nakon izvoza drva iz šumo


lugari dotične izkaznice pokupe, te jih u svoje vrieme kotarskoj šumariji dostave radi


kontrole.


g) Potrebite tiskanice naznačene pod to5. V. slovo c) i e) imade obćinsko pogla


varstvo u Cavlih odmah naručiti, te iz oboinske blagajne izplatiti.


Prepis ovog odpisa dostaviti se ima obć. poglavarstvu u Cavlih kao i šumaru


A. St. u K. na točnu provedbu.
0 provedbi ovih odfeđaba imati će ta kr. kotarska oblast u svoje vrieme ovamo
izviestiti.


Sa drvarskog tržišta.


Ponovna prodaja hrastovih stabala kod II. banske imovne obćine. Kao


što je u II. broju šumarskog lista za mjesec veljaču t. g, oglašeno, ostala je hrpa


„Nartak" sa 674 hrasta, procienjena na 1935 for. — neprodana.


Temeljem naredbe kr. zem. vlade od 31. prosinca 1888. broj 46.899. bje po


novna dražba obđržavana na dan 9. veljače t. g. kod gospodarstvenog ureda gore


rečene imovne obćine.


Kao najboljeg nuđioca usvojena je ponuda tvrdke A. Spitzer a i Kohn a iz


Karlovca s iznosom od 1877 for.


Uspieh dražbene prodaje hrastova iz šuma gradiške imovne obćine.


Kod dne 29. siečnja t. g. obđržavane prodaje stabala ostao je dostalcem za šumski


prediel Cardačinska greda drvotržac Josip Gummersbach iz Siska s iznosom od 34.007 for.


Drva na tržištu. Francuzki „Le Bois" đonaša svakoga tjedna obširno izvješće


0 cieni drvS, u pojedinim državama i glavnim svjetskim tržištima. Mi ćemo u kratko


priobćiti neke podatke. Trgovina drvima počela 1889. god. az povoljne auspicije, te


se svi slažu, da će se ove godine nastaviti ili dapače povećati povoljno stanje trgovine


s drvima u prošloj godini, a to poradi rastenja ciene i prodanih kvaliteta. Svjetska


izložba u Prancuzkoj, koja jamči mir svim drugim narodima, olakotiti će u velike


obćenje tim, što će dati trgovcima prilike, da dodju neposredno u doticaj. Svi se


narodi pripravljaju, da sudjeluju kod. velike ove manifestacije, a i trgovci s drvima ne


će zaostati, jer i oni veoma dobro znadu, od kolike će im to biti koristi.


Francuzka će sa živahnim veseljem primiti i izložitelje i posjetnike, jer se može


od toga doticaja, koji je sama potaknula, nadati samo dobitku. Tu će se i opet vidjeti,


da su Francuzi gostoljuban narod od starine. Jedina će želja Francuzke, biti da nađ


krili svoje konkurente prednošću svojih proizvoda, a veselit će se napređku svojih


susjeda.


Trgovina je, kako se čini, počela s visokom cienom na drva iz sjevernih država


jer su uvoznici u Cetti i Marsilji rapidno povisili ciene.


Isto je tako s drvima iz Galicije i Bukovine, kojim je u Cetti povišena ciena


za 5 franaka po kub. metru.


Naprotiv je ciena jeli s Jurskih gora pala za 10 franaka po centu.


Iz Rusij e iz Arhangelska pišu, da je izvozna lista zaključena, te đa se može


resultat trgoivine ,od, 1888. god. uzporediti s predjašnjim godinama. Za 1887. god. bio