DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 129 — Ovožupanijski Šumarski izvjestitelj zamolio je sadašnjeg upravitelja šumskog kotara čabarskoga g. šumara A. Stefana iz Kamenjaka, da bi i nadalje upravljao sa tim šumskim kotarom uz primjerenu godišnju nagradu, na što je isti i pristao pod uvjetom, da bi mu se izhodila posebna dozvola pređpostavljene mu oblasti t. j . od vlastelinskog gospodarstvenog ureda u Lokvah. Pozivlje se dakle ta kr. kotarska oblast, da u sporazumku sa rečenim šumarom, ter obo. zastupstvom godišnju nagradu, koja se osjegurati ima u obć. proračunu za god. 1888. opredieli. Nadalje, da izliođi ođ vlastelinskog gospodarskog ureda u Lokvah dozvolu : da šumar A. Stefan iz Kamenjaka i nadalje voditi uzmogne nadzor nad šumskim posjedom urbarske obćine Grobnik -- naglasiv u upitnoj zamolnici, da to zalijeva zajednički interes, te da je dotično upotrebljivanje .šumara Stefana samo privremeno t. j . do namještenja posebnog kotarskog šumara, što će čim prije uzsliediti. Tim načinom prištedio bi se obćini veći dio godišjeg izdatka od 850 for. opredieljenog za namještonje posebnog kotarskog šumara. Sadašnja dva lugara uživaju svaki godišnju plaću od 270 forinti, koja sbilja nestoji u nikakovom razmjeru sa površinom njihovog oglednog okružja. — Odustajuć ođ namještenja trećeg lugara povećava se jošter znatno dotična površina, te tim otegodnje njihovo službovanje. U interesu službe dakle bilo bi kao i posve pravedno, da jim se godišnja plaća povisi na 324 for. svakomu. I u tom pogledu imati će ta kr. kot. oblast sa obć. zastupstvom što prije povesti razpravu. Ad 2. Da se izbjegne razpis posebnoga šumskoga nameta, da donekle povisi dohodak urb. obćine Grobnik i tim omogući pokriće gorespomenutih nuždnili izdataka, neka se uvede „pašarinska pristojba" koja tamo jošter nepostoji prem, da je ista posve opravdana, te kako se to iz slieđećeg uviditi može — skroz i pravedna. Urbarski ovlaštenici imađu podmirivati troškove šumskoga gospodarstva po razmjerju njihovih prava na šumu i po razmjeru užitka. Iz vrlo mnogih tamošnjih urb. kućnih brojeva djelitbom nastale su 2 — 3—4 nove kuće, to se podmirba tih troškova, analogno razdjeljenja prava, i-azdjeljuje na toliko dielova, koliko je iz jednog starog novih kućnih brojeva nastalo. — Dakle plaćaju 2 — 3 - 4 posebnika toliko, koliko jedan urbarae, komu obitelj nije toliko narasla, da bi se morao posjed u toliko dielova razdieliti. Nu od tih razdjelnika imade svaki poprečno uzeto, toliko blaga, koliko jih je u prijašnjih gođinah imao jedan urbarae; jer kako je to dobro poznato — osobito žiteljstvo obćine Grobnik uzgaja uvjek mnogo više blaga, nego mu je za kućnu porabu potrebito obzirom na trgovinu sa mljekom i sirom. Tim načinom npotrebljuje dotični na 2—3 — 4 nova, razdieljen stari broj, 2— 3 — 4 pnta više pašnjaka i šume nego jedan nerazđieljeni. Pošto pako svaki od prvih plaća ^/a—´/a */4 onoga što drugi, to je jasna nepravednost kod razdjelbe tereta. Nadalje, trgovinom uzvisili su se mnogi urbarci do blagostanja, dočim su mnogi drugi postali — osobito djelitbom — siromašniji. Rečeni imućniji žitelji imadu pako usljed povoljnijih materijalnih odnošaja za kućnu porabu i za trgovinu mnogo više blaga nego siromašniji, dočim plaćaju kao urbarci u glavnom isto toliko, koliko i oni siromašniji. Dakle jedan uživa urb. imovinu sa 7, 8, 10 i više komada blaga, dočim to drugi, uz iste troškove, čini samo sa 2—3 komada. Tako nastaje nepravednost, da bogatiji posjednici uživaju obć. posjed mnogo izdašnije i više, nego siromašniji. Isto tako postoji ondje običaj, da i neurbaroi pasu svoje blago po obć. posjedu bez svake odštete, i bez da je obćina do sada što proti toj nepodobštini uvela. |