DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 126 — Poznavajući odnošaje narodno-gospodarstvene županije modruško-riečke i ličko-krbavske, priznati će svatko, da je šumska trgovina od starih vremena, pa do sada kod toga pučanstva bila životno pitanje, a uz izgradnju plemenitom investicionalnom zakladom projektiranih objekta i jedina privreda u najužoj vlastitoj domovini Gornje Krajine, senjskog, otočkog, perušićkog i korjeničkog upravnog kotara pučanstvo oćutilo je živo taj udarac, a svaki sliednji Graničar tih kotara znade i pozna razlog, s kojeg je šumska trgovina u njegovom kraju na jednom obumrla. Privreda, koju gubi pučanstvo gornjih upravnih kotara, daleko nadvisuje onu dobit, što će pripasti pučanstvu kod budimpeštanske tvrdke, jer je pučanstvu županije modruško-riečke ta privreda bila osigurana uz svakog pojedinog drvo tržca, koji bi sječive sastojine bez obzira na šumsku pristojbu dostao bio. Ogulinska imovna obćina oglasila je takodjer veleprodaju u svojih kapelskih šumah procienom od preko jednog miliuna forinti. Niesmo još mogli u glasilih uspieh ove prodaje čitati, nu polag izbačenih izkličnih šumskih pristojba moramo unapried kazati, da će uspieh te dražbe biti nepovoljan i da će ta imovna obćina, makar su izrabiti se imajuće šume u dosta povoljnom položaju i primjerenoj željezničkoj udaljenosti, morati znatan popust na izkličnih ciena učiniti, a veleprodaja skma, provede li se, spasti će dosta izpod jednog miliuna forintih. * Mi koliko si glave razbijali, sada uspiešna lieka proti tomu naći nemožemo, jer je kr. šumski erar sječine svoje uz tu cienu prodao za deset godina, poslie kog vremena trebati će opet toliko godina, da ciene šumskih proizvoda dodju na onaj stepen, koji je u naših krajevih posliednjih deset-godišta vladao. Nepovoljno ovo stanje šumske trgovine neće po vlastelinske šume možda ni biti onog zamašaja, kao po gornjo-krajiške imovne obćine, jer vlastelinstva uz dovoljnu glavnicu, a ne prestare crnogorične sastojine, mogu drvnom zalihom koju godinu i počekati, dočim imnovne obćine, ako bi obzirom na neznatni * Ovu primjetbu piščevu glede imovne obćine ogulinsk e moramo izpraviti tim, da je ova ista budimpeštanska tvrđka, koja je od kr. šum. erara u velike kupila drvne grornade jelovih, omorikovih i bukovih stabala za gradju i tvorivo u državnih šumah, ležedih međju Ogulinom i Primorjem, takodjer uz povoljne uvjete obzirom na ciene, kako jih plada spomenuta tvrđka držav. šum. eraru, u velike pokupovala jelova, smrekova, bukova i javorova stabla u brdskih šumah ogulinske imovne obdine i to : u šumariji plašSanskoj, ogulinskoj i brinjskoj uz dražbeno sudjelovanje i njekih đotnacih drvotržaca. Ista tvrđka plaća za svaki m´ sirovine bukova drveta za gradju i tvorivo 1 for. 55 novč.; za svaki m´´ sirovine javorovog drveta (rebrenjaka), prikladnog za glasbila 6 for.; za svaki m´ sirovine javorovog drva za gradju i tvorivo 2 for. 54 novč. i za svaki m* sirovine jelovog i smrekovog drva za gradju i tvorivo bez razlike 2 for. 58 n6., dakle za 30"^^ više, nego za kupljene šume od države. Čiela drvna gromada, koju je gorerečena tvrđka pokupovala u ogulinskoj imovnoj obe´ini iznaša po procjeni Bvotu od 1,077.601 for. s ukupno 90.109 stabala. |