DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 122 — načeti; po tom kod iste površine predjeli razmjerno i manje vrieduosti od udaljenihi cielovitih sastojina. Da se s toga polovična procienbeaa vriednost kod segregacije izjednači, pripala je narodu razmjerno veća šumska površina, nego je preostala upravi kr. državnili šuma. Na ovaj način ustrojena je po imenu dotičnih pukovnija imovna obćina ogulinsku i otočka. Ova dva nova šumska veleposjednika niesu takodjer mogla uplivati na kakvu promjenu šumske trgovine, jer dobivenim posjedom nastala je samo promjena u upravi šuma, dočim je stanje istih ostalo nepromienjeno; a što se šumske trgovine tiče, vladalo je vazda ravnotežje izmedju jedne i druge šumske uprave. Dapače imovne obćine poprimile su kod ustrojstva svog isti cjenik šumskih proizvoda, što je kod kr. državne šumske uprave bio u krieposti od godine 1876. a taj cjenik, koliko nam je poznato, obstoji u cielosti kod jedne i druge uprave još i danas, ako se i jesu vriednostni razredi pojedinih srezova odnošajem novim prilagodili. Posjednici šume gorskog kotara imali su već od prije prama onim gornje Krajine nešto povišene ciene, što je napokon njihovim prometnim odnošajem posve odgovaralo. Dok je tako bivalo, mogao je svaki vlastnik šume, prema prometnim odnošajem, svoje sjeći i dorasle sastojine unovčiti uz cienu, koja je dotičnomu proizvodu odgovarala Mogao je postići bar neznatan postotni kamatnik čistog prihoda svoje nepokretne šumske glavnice, pa se umiriti time, što ni susjedom njegovim nije išlo bolje. Naročito po imovne krajiške obćine bio je taj kamatnik životnim pitanjem, jer su se tim načinom iz uporabe šuma imali pokriti upravni troškovi i javni tereti imovnih obćina bez prinosa i onako osiromašjelog krajišnika. Uz to bila je još dužnost uprave imovnih obćina nastojati o tom, da se šumsko gospodarstvo dovede na onaj stepen, da se krajiškomu pravoužitniku potrebština njegova za kuću i blago bezplatno, ili uz što manju odštetu pruži, te suvišak redovitog prihoda na sveobće dobro koristno investira. Krajiški pravoužitnik bio je pače još pred malo vremena u jednoj osobi kupac, radnik, vozar i prodavalac šumskih proizvoda; što sa šumsko-gospodarstvenih i redarstvenih razloga nebi mogli nikako zagovarati. Uredjenjem šumskog gospodarstva koh kod kr. državne šumske uprave, toli imovnih obćina, učinjen je hvalevriedan napredak u šumskoj struci, a napose i šumskoj trgovini. Ovim uredjenjem nastao je novi i neprekoračivi red sječe, uvedena je prodaja u vehke unovčenjem cielih sječina jednog ili više gospodarstvenih jedinica (srezova). Natjecanje kod javnih dražba za sječine onih srezova, u kojih se je usljed primjerene udaljenosti k stovarištu već prije radilo, bijaše i sada dosta živahno, |