DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1889 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 121 — Poslie toga sagradilo je vlastelinstvo kneza Thurn i Taxisa u Lokvah parnu pilu, koja obsegom sve dosadanje nadmašuje, nadalje je u istom mjestu, manjim obsegom, podigao parnu pilu posjednik Radošević. U najnovije doba imademo parnu pilu vlastelinstva čabarskog obitelji pl. Ghyczy u Livij-dragi kraj Gerova, Mate Muhvića u Prezidu, te konačno Miroslava Bohutinskoga u Stajnici izpod Kapele. Bilo je doduše sa parnimi pilami i drugih poduzeća kao na pr. u Vrhovinah, kotara otočkog, izpod Ravne gore sada kotara vrbovskog; nu ta industrialna poduzeća, kako čujemo, pokazuju sada jedino ostanke svoje nekadašnje slave. Tvornice, što u Vrbovskom i na Vratih kod Fužine proizvode razno pokućtvo, nećemo ovdje u obzir uzimati, jer nam je do toga, da iztaknemo poglavito ona industrijalna poduzeća, koja veliku množinu drva potežu iz šuma gorskih predjela, te priredjujuć isto, ipak ga samo kao surovinu iznose na skladišta za prekomorsku trgovinu. Industrijalna ova poduzeća morali smo svakako spomenuti, da si čitalac, koji odnošaje nepozna, može odmah stvoriti sliku onih proizvoditelja, koji prama gradji i liesu proizvedenom u šumi kod panja, čine sustavni dio šumske trgovine gorskih krajeva. Prama potražbi i cienam šumskih proizvoda u vanjskom svietu, te stalnim izradbenim, a po prometalih vladajućim se izvoznim cienam, ustanovljivali su posjednici šume šumske pristojbe na panju, za koje priznati moramo, da za ono doba bijahu po samog posjednika šume dosta povoljne. U proizvodnji šumskih surovina vladalo je, po ovdje opisanih odnošajih, opravdano zadovoljstvo od šumovlastnika do trgovca u inozemstvu, jer je od šumovlastnika počam radnik, vozar, obrtnik i drvotržac nakon bilance našao svoj poštenim načinom zasluženi čedni dobitak. Od tuda razvio se je inteligentniji i bolje stojeći razred pučanstva u primorju i gorskom kotaru, a narod obdaren od naravi maćuhinski neznatnom površinom produktivnog gospodarskog zemljišta, našao je u šumskoj trgovin napornu, ali sigurnu svagdanju zaslužbinu. Ovakovo stanje trgovačkih odnošaja vladalo je i neposredno pred na umljenom diobom šuma izmedju šumovlastnika i služnošću ovlaštenog pučanstva. Provedenom segregacijom, šumski posjednici u gorskom kotaru niesu obćinam odciepili toliko i takovih šumskih predjela, da bi oni mogh uplivati na dosadanju šumsku trgovinu, jer ono nešto dobivene šume odmjereno je točno lih za podmirbu potrebština dotičnih ušumljenika. Mnogo važnija bijaše segregacija u krajiških državnih šumah, gdje je narod na uživanje dobiti imao površinu i sastojine, odgovarajuće polovici vriednosti ukupnog procienbenog elaborata; dakle, gdje je narod sa državom imao šume po vriednosti prepoloviti. Potrebi naroda odgovarajuć, morali su se istom izlučiti u prvom redu selima najbliži šumski predjeli, koji su naravnim tečajem uporabe bili već znatno |